Izbor knjiga

Kabala (hebr. – „predanje“, „tradicija“, „primiti“, „prihvatati“) je mistična struja i filozofski sistem u judaizmu. Kabala je kompletan sistem jevrejskog misticizma i mističke misli. Kabala pokušava da ezoteričnim učenjima definiše Tanah i objasni halahu. Kabala je između ostalog učenje o odnosu Boga i stvorenog svijeta, o postojanju dobra i zla i o upotrebi svetih imena. Prema Kabali postoje 72 imena za Boga, a univerzum je sastavljen od četiri dimenzije bića.

Kabala uči da je smisao života primati radost i ispunjenje koje je Bog ljudima namijenio. Da bi čovjek otklonio sve negativne stvari koje ga od toga razdvajaju, potreban je duhovni napor. Kabalu karakteriše okrenutost ka unutrašnjem – pronalasku svetog božanskog u unutrašnjim dubinama svih stvari. Prožeta je i magijskom praksom.

Kabala smatra da Biblija u sebi krije sve tajne univerzuma, ali je ne izučava bukvalno kao knjigu zapovijesti i zabrana. Kabala sadržava i mnoge predaje iz Talmuda. Prva kabalistička knjiga je Sefer Jecirah (Knjiga stvaranja, Postanak), napisana u III vijeku, koja objašnjava stvaranje svijeta putem mistične simbolike deset brojeva i 22 slova hebrejske azbuke. Prije toga, učenje se prenosilo usmeno.

Najvažniji izvor kabalističkih učenja je Zohar, komentar Biblije nastao u XIII vijeku, koji je pisan kao razgovor između grupe prijatelja, učenika i duhovnih učitelja. Druga važna knjiga je Sefer habahir ili Bahir (Knjiga sjaja) prvi put izdata u Provansi 1174. godine, koja govori o tome da šta god se dešava „ovdje“ dešava se i „tamo“, u Bogu, i da sve što postoji „ovdje“ predstavlja različite beskonačne modalitete Boga i nosi različita božanska imena. Zohar je zapravo mistični komentar Tore u kome je SVE iz Tore – metafora. Zoharova poruka je ta da u Tori ništa nije doslovno i kompletna Tora ima skriveno značenje. Između ostalog, u knjizi Zohar se pominje vrlo poznati mit: anđeli su se ženili sa čovječicama i tako su se rodili nefilimi zbog kojih se desio Potop.

Pored ovoga, tumačenje Biblije od strane Zohara je to da su se svi događaji iz Tore zbili u „višim svjetovima“, i da sve što mi radimo u nižem svijetu ima uticaj na više svetove, a svi oni zajedno su u harmoniji. Tih svetova ima pet i u nekima žive anđeli, a u nekima demoni. Ti anđeli i demoni su stvoreni od Boga i oni nemaju slobodnu volju.

Ono što je zapanjujuće je da su neki kabalisti prihvatili Isusa za Mesiju, a neki Ga čak i nazivaju gospodarem Kabale. Navodno, po njihovoj nauci, Isus jeste Mesija, ali kompletna njegova priča u jevanđeljima – nije doslovna.

Kabalisti insistiraju na odbacivanju egoizma i napredovanju duše do totalnog altruizma, a najzanimljivija činjenica je što i oni, kao i Isus, kažu da cio Zakon zavisi od zapovijesti: Voli bližnjeg svoga kao samog sebe. To prihvataju svi kabalisti, a u većini su oni koji ne prihvataju Isusa za Mesiju. Neki idu još dalje i kažu da je Isus učio apostole mudrostima Zohara.

Sefer habahir govori i o deset iskonskih kosmičkih brojeva ili riječi koje je stvorio Bog i kojima je stvorio svijet. Dele se na gornje: 1. misao ili vrhovna kruna; 2. mudrost ili prva tora; 3. razum, znanje ili artikulisana tora; i donje: 1. moć ili suđenje; 2. veličina ili ljubav; 3. ljepota; 4. sjaj; 5. osnov; 6. izdržljivost; i 7. kraljevstvo. Ovo se zove drvo deset sefirota ili sefira. Sefiroti se aktiviraju izgovaranjem Božjih imena na hebrejskom, vizuelizacijom arhetipova vezanih za svaki pojedini sefirot, i različitih boja koje aktiviraju energije pojedinih sefirota.

Drvo života u Kabali objašnjava put do Boga. Sastoji se od tri stuba: desnog – ženskog, lijevog – muškog i srednjeg stuba. Poklapa sa djelovima ljudskog tijela – najviši sefirot odgovara glavi, najniži stopalima, srednji pleksusu, itd. Drvo života čini osnov svih kabalističkih magijskih rituala. Magijska praksa se odvija od najvišeg sefirota prema najnižem, dok se meditacijska praksa odvija obrnuto, od najnižeg prema najvišem.

Prema Kabali, svrha meditacijskih tehnika je razviti lične sposobnosti, a magijska praksa mijenja i stvara svijet.

Kabalu odgovara hinduizmu bez bogova. Hinduistički koncept Brahman i Kabala su dvije identične priče, samo što za razliku od hinduizma – u kojem su svi hindu bogovi (Višnu, Šiva i Brahma + Krišna i ostalih 200 miliona avatara) samo ovozemaljske manifestacije jednog boga – u Kabali sa druge strane postoje „Deset Sefirota“ ili deset Božijih kvaliteta koji su takođe manifestacije.

Kabala je pod jakim uticajem gnosticizma, neoplatonizma, sufizma, zoroastrizma, kao i drugih vavilonskih misterija.

Samim čitanjem i proučavanjem kabalističke literature prizivaju se demoni. Čitanjem Zohara može se prouzrokovati duševni nemir i dobiti napadi panike. Kabala najprivlačniji okultizam ikada smišljen, jer lako privlači sve profile osoba sa sklonošću ka misticizmu iz svih religija. Sami kabalisti kažu da je kabala namijenjena baš svima.

Postoji jedna još opasnija struja kabale po imenu Lurijanska Kabala, kao i moderna kabala, ili kabala koja se praktikuje od XVI vijeka do danas. Ta kabala je najveća hula na Tanah od strane Jevreja. Rabin Isak Lurija, njen osnivač, stvorio je novu kabalističku teoriju, koja nije, ni više ni manje nego Big Beng teorija našminkana izrazima iz judaizma. Prema njegovoj priči, stvaranje svijeta je ustvari kosmička katastrofa, jer Bog nije htio da stvori ovakav svijet, već drugačiji, ali su se Bogu stvari izmakle kontroli i desila se kosmička katastrofa koja je poremetila red u univerzumu. Ovaj čovjek je za ovu teoriju prozvan Ha’Ari HaKadosh – „Sveti Lav“, od strane njegovih učenika koji navode da je on takođe mogao da pročita njihove duše, kao i da priča sa mrtvima. Najpoznatiji promoter Lurijanske Kabale je hašidski pokret Habad. Vrlo je malo pripadnika rabinskog judaizma koji se barem u nečemu ne slažu sa Kabalom.

Kabala je definitivno najsloženiji i najprivlačniji okultni koncept ikada, savršeno upakovan u judaizam.

Print Friendly, PDF & Email

Arhiva članaka