Izbor knjiga

Stanja moždane aktivnosti

Svi znamo da postoje razna stanja aktivnosti mozga kao što su: strah, potištenost, spavanje, budnost, radost i slično. Sva ova stanja su posledice različitih aktivacijskih ili inhibicijskih sila nastalih uglavnom u samom mozgu. Bavićemo se kratkom pregledom specifičnih stanja moždane aktivnosti kao i spoljašnjim faktorima koji ih mogu izazvati, koristeći izvještaje egzaktne nauke kao što je fiziologija čovjeka.

 

Spavanje

Spavanje se definiše kao nesvjesno stanje iz kojeg osoba može da se probudi stimulansima senzornim, za razliku od kome iz koje osoba ne može da se probudi a takođe je nesvjesno stanje. Kada je riječ o spavanju razlikujemo više vrsta, od vrlo površnog do vrlo dubokog spavanja.Istraživači ga dijele i na dvije različite vrste spavanja koje se smjenjuju naizmjenično u toku noći i razlikuju u odnosu na kvalitet.

  1. Sporotalasno spavanje je stadijum spavanja u kojem imamo spore i velike talase kada registrujemo moždane talase. Najveći dio vremena u toku spavanja je sporotalasno. Ukoliko ste nekad bili veoma umorni i dugo budni možete bolje shvatiti duboko sporotalasno spavanje. U toku ove faze spavanja dolazi do smanjenja krvnog pritiska, smanjenja intenziteta bazalnog metabolizma, manja je tjelesna mišićna aktivnost. Iako se sporotalasno ili duboko spavanje naziva još i „spavanje bez snova“, tokom ove vrste spavanja dolazi do snova, čak i noćnih mora. Snovi se obično u ovoj fazi ne učvršćuju u sjećanju, međutim ukoliko je košmar, osoba podrazumijeva se počinje da prolazi iz stanja spavanja u strah, veću mišićnu aktivnost, veću frekvenciju srca, potpunu izmjenu moždanih aktivnosti.
  2. REM faza spavanja (paradoksalno ili desinhronizovano spavanje) jeste spavanje sa brzim pokretima očiju (eng. rapid eye movement). Uprkos tome što osoba spava dolazi do brzih pokreta očiju, ukoliko ste posmatrali osobu kako spava mogli ste zapaziti pojavu. Ova faza je u toku jedne noći spavanja duža ukoliko je osoba odmornija, spontano buđenje je ujutru upravo iz ove faze REM, iako je senzornim stimulusima teže probuditi osobu iz ove faze.

U toku REM faze tonus mišića je snižen, srčana frekvenca i disanje karakteristični za spavanje, pokreti očiju brzi, uprkos sniženom mišićnom tonusu dolazi do pokreta mišića, međutim mozak je vrlo aktivan pri čemu se njegov ukupni metabolizam može povećati čak i 20%. Elektroencefalogram (EEG) registruje talase moždane slične onoj koja se dešava u toku budnosti, međutim osoba istinski spava i nije svjesna svoje okoline , zato se naziva paradoksalno spavanje.

 

Moždani talasi

Talasaste promjene registrovane električnim impulsima nazivamo moždani talasi, a registrujemo ih pomoću EEG (elektroencefalograma). Moždani talasi se javljaju kao posledica budnosti, spavanja, bolesti mozga i psihoza. Intenzitet moždanih talasa snimljenih na površini lobanje kreće se od 0-200µV, a njihova frekvenca varira od jednog talasa svakih nekoliko sekundi do 50 ili više talasa u sekundi. Osobine talasa zavise od stepena aktivnosti u određenim područjima moždane kore, pa se talasi znatno razlikuju u budnim stanjima, komi i spavanju. Generalno moždani talasi su uglavnom nepravilni, međutim u nekom slučajevima pojavljuju se talasi mozga registrovani putem EEG, a karakteristični za specifična stanja abnormalnosti mozga kao što su epilepsija, razne psihoze, kome, agonije, itd.

 

Klasifikacija moždanih talasa i njihove karakteristike

Većina EEG zapisa klasifikuje moždane talase kao: alfa, beta, gama, teta i delta talasi.

Alfa talasi su ritmički talasi frekvencije između 8 i 13 ciklusa u sekundi. Nalazimo ih kod odraslih osoba kada su budne, misaono neaktivne i mirne. Ono što je zanimljivo jeste da osoba kada drži zatvorene oči dolazi do pojave ovih alfa talasa, a odmah po otvaranju očiju i vidnog doživljaja iščezavaju alfa i bivaju zamijenjeni asinhronim beta talasima.

Na koje sve načine možemo postići alfa stanje svijesti?

Jedan od njih je gledanje televizije. Istraživanja su pokazala da već nakon pola minuta gledanja TV-a ulazimo u alfu. Zatim meditiranje, joga, sa ili bez zatvorenih očiju; ponekad je dovoljno samo zatvaranje očiju i maštanje ili vizuelizacija, duboko disanje, te audio-vizuelni stimulusi kada, na primjer slušajući određeni ton, naš mozak usvaja frekvenciju tona i usporava svoj rad. Jedan od načina postizanja alfa nivoa su binauralni zvukovi, mada skoro svaka vrsta muzike ima učinak na osobu da biva pasivni slušaoc i reaguje jakim emocijama zavisno od vrste muzike. Takođe možemo pomenuti veoma malo interesovanje za spoljašnja zbivanja, izuzev ako nijesu iznenadna i jačeg intenziteta, samohipnozu i hipnozu, rituale, mantre i molitve u cilju isključivanja mozga da bi vas preuzeo „vodič“, „duh“, „autopilot“ i slično, što je karakteristično za new age, istočnjački misticizam ili harizmatike u hrišćanstvu.

Biblija definiše ovakvo stanje uma kao nezdravo stanje po osobu u kojem smatra da je samodovoljna i da je važno prepustiti se bez sudjelovanja i kontrole razuma.

„Zato im govorim u pričama jer oni, iako gledaju, ne vide, i iako slušaju, ne čuju i ne razumiju. Tako se na njima ispunjava Isaijino proročanstvo koje kaže: ‘Slušaćete iznova, ali nećete razumjeti; gledaćete iznova, ali nećete vidjeti. Jer, otvrdnulo je srce ovog naroda, ušima jedva čuju i oči su zatvorili. Inače bi očima vidjeli, ušima čuli, srcem razumjeli i obratili se, i ja ih izliječio.’“ (Jevanđelje po Mateju 13:13-15)

Beta talase karakteriše frekvencija viša od 14 ciklusa u sekundi, čak i do 80 ciklusa u sekundi. Najčešće se registruju u čeonom i tjemenom dijelu tokom određene aktivnosti mozga. Beta talasi spadaju u brzotalasne aktivnosti i karakteristični su za stanja povišene svjesnosti, koncentracije i fokusirane pažnje. Dominiraju u našem budnom stanju kada je pažnja usmjerena ka saznajnim ciljevima i spoljašnjem svijetu, pažljivi, angažovani oko rješavanja problema i rasuđivanja, kada smo fokusirani na mentalne aktivnosti, kada donosimo voljne odluke.

Postoje tri vrste beta talasa:

  • Niski beta talasi se definišu kao relaksirana pažnja i prisutni su kada uživamo dok čitamo knjigu, dakle, pokazujemo određeni stepen pažnje ali bez naglašene budnosti.
  • Srednji beta talasi su prisutni kada smo fokusirani na nešto – recimo kada duže učimo. Ovaj nivo beta talasa odražava stepen racionalnog razmišljanja.
  • Visoki beta talasi su prisutni kod složenog razmišljanja, integrisanja novih iskustava.

„Mudrost je pametnog čovjeka u tome što razume put svoj, a ludost je bezumnih prevara.“ (Priče Solomonove 14:8)

„Ja, mudrost, prebivam kod oštroumnosti i posjedujem znanje i sposobnost prosuđivanja.“ (Priče Solomonove 8:12)

Kao što vidimo, sticanje znanja i misaoni procesi sa zdravim produktom jesu voljni akt pri kojem osoba može biti svjesna svojih misli i mijenjati tok istih u svakom momentu. Takođe nije subjektivni doživljaj već objektivna istina u čijoj službi i jedino jeste beta talas ili režim mozga. Potrebno je vrijeme da se stekne znanje kao i energija organizma za taj proces usvajanja informacija. Osoba je svjesna da bi znala nešto da mora uložiti određeni napor, konsultovanje nekog izvora znanja, ne pribjegava instant rješenjima nakon kojih posjeduje samo sjećanje na osjećaj koji pripisuje svojoj jedinstvenosti.

Gama talasi su obrazac neutralne oscilacije u ljudima sa frekvencijom između 25 i 100 Hz. O njihovom učinku se govori samo u domenu teorije koja ih povezuje sa stvaranjem jedinstva svjesne percepcije.

Teta talasi imaju frekvenciju između 4 i 7 ciklusa u sekundi. Javljaju se kod djece i registruju u tjemenom i sljepoočnom dijelu mozga; mogu se javiti kod odraslih ukoliko postoji emocionalni stres, osujećenje, i pri razočarenju. Pojavljuje se često kod degenerativnih oboljenja mozga. Talasi su spori i povezani su sa stanjima kao što su dnevno sanjarenje i pospanost. Pojavljuju se najčešće u snu, ali takođe dominiraju i u stanjima duboke meditacije. Optimalni nivo za duboke misli je opseg teta talasa. U tom opsegu, naša čula su povučena iz spoljašnjeg svijeta i usmjerena na unutrašnje signale. Teta stanja su mistična zona koju obično doživljavamo kada se budimo iz sna ili padamo u san. Povezani su i sa stanjem sugestibilnosti i hipnotibilnosti. Kada dominiraju u EEG-u odrasle osobe, obično su povezana sa stanjem pospanosti i isključenosti. U psihoterapiji se koristi uvođenje u teta stanje da bi klijenti lakše oživljavali sjećanja, fantazije i asocijacije. Kao što vidimo, teta talas je stanje slično alfi, veoma je opasno i neproduktivno, potrebno je da se osoba preda, isključi rasuđivanje.

Delta talasi obuhvataju sve EEG niske frekvencije od 3,5 ciklusa u sekundi i imaju voltažu često veću nego većina ostalih talasa. Javljaju se u vrlo dubokom stanju spavanja, veoma ranom djetinjstvu i teškim organskim bolestima mozga, dubokom stanju meditacije, pri korišćenju jakih antidepresiva, itd.

Kad sagledamo svih pet navedenih talasa mozga, vidimo da za produktivniji mozak poželjan beta režim, jer ukoliko nam je mozak u povoljnoj funkciji to mu omogućava duži kognitivni vijek, trezveno i neopterećeno gledanje u prošlost, jer racionalno sagledavanje stvari nas čuva od posezanja za nemoralnim i nerazumnim, zatim ljudima smo korisniji ukoliko im naše objektivno znanje zasnovano na činjenicama može pomoći, umjesto onog što mi mislimo, osjećamo, umišljamo (žargonski rečeno: tripujemo).

Nažalost, ima i nekih koji usredsređuju svoje misli da jednu jedinu temu, isključujući sve ostale, iako su i one važne.

„Dokle ćete, vi ludi, voljeti ludost? Dokle ćete, vi podrugljivci, uživati u ruganju? Dokle ćete, vi bezumni, mrziti znanje? (Priče Solomonove 1:22)

„Strah od Gospoda početak je znanja. Ludi preziru mudrost i pouku… Sine moj, slušaj pouku oca svoga, i ne ostavljaj savjete majke svoje. Sine moj, ako grešnici pokušavaju da te zavedu, ne pristaj!“ (Priče Solomonove 1:7,8,10)

„Kad ti mudrost uđe u srce i znanje omili duši tvojoj, sposobnost prosuđivanja paziće na tebe, razboritost će te čuvati, i izbaviće te od zlog puta, od čovjeka koji govori izopačene stvari.“ (Priče Solomonove 2:10-12)

Mudrost i razboritost su pokazatelji naše povezanosti sa Bogom:

„Bog je Solomonu dao veliku mudrost i razboritost, i dao mu je srce puno razuma.“ (1. kraljevima 4:29)

Nauka se slaže sa Biblijom da ništa zajedničko nemaju trezvenost i umna isključenost. Pojam „zajedništvo“ označava učestvovanje, partnerstvo. Bog se služi snažnim izrazima da pokaže da ne može da bude nikakvog jedinstva između mudrosti i umne prepuštenosti bilo čemu bez mogućnosti voljnog akta i odgovornosti.

S druge strane, sva okultna i mistična učenja direktno ili indirektno sugerišu ili navode putem raznih tehnika na isključivanje iz beta režima.

Kakve veze može biti između svjetlosti i tame, između istine i nepravde? Svjetlost predstavlja pravednost i poznavanje svog delanja; tama nepravednost i sljepilo kako moralno tako i duhovno, ruku pod ruku. Hrišćani su izašli iz tame na svjetlost nose oznaku istine, poslušnosti, pronicljivosti i bistar um. Njima vladaju uzvišena i sveta načela koja je Hrist izražavao svojim životom.

Jer je mudrost ovog svijeta ludost pred Bogom. Naime, pisano je: ‘On hvata mudre u njihovom lukavstvu.’“ (Prva poslanica Korinćanima 3:19)

Vanja Marinović

Print Friendly, PDF & Email

2 odgovora na Režim mozga

  • Nikola Trifunović dipl ing geofizike kaže:

    Proučite rad objavljen na Svetskm kongresu geofizke 2003. u Moskvi. Rad objašnjava kako radi CNS i zašto nastaju mentalna oboljenja. Ako ga ne nađete javte mi se poslaču Vam ga. Puno ćete naučiti.

Pitaj ili komentariši

Arhiva članaka