Jevanđelje obasjava Avrama (3)

„A Pismo je, predvidjevši da će Bog ljude iz drugih naroda opravdati vjerom, unaprijed objavilo dobru vijest Avramu: U tebi će se blagosloviti svi narodi.“ (Galatima 3:8) Nakon raseljavanja Vavilona (cca. 2228. godine prije n.e.), otpad od Boga postao je skoro sveopšti. Ali Bog nije dozvolio da se ugasi prava vjera i nestane u paganizmu,…

Adam prima jevanđelje (2)

Adam i Eva su prije Pada poznavali originalni Božji Zakon koji je bio upisan u njihovim srcima. Svrhovitost i cilj njihovog života podrazumijevao je upoznatost sa zahtjevima Zakona. Ne postoji ništa u univerzumu, bilo živa ili neživa materija, što nema svoju svrhu koja je definisana određenim zakonima. U svojoj čistoti oni su bili srećni u…

Jevanđelje: Osnove (1)

PITANJE: Šta je jevanđelje? ODGOVOR: Izraz „jevanđelje“ (grčki: evangelion) u opštem smislu znači „dobru vijest“ ili objavu dobre vijesti o spasenju koje realizuje Isus Hrist, koji se u Bibliji originalno identifikuje kao Sin Božji i, za potrebe spasenja čovjeka, utjelovljeni Sin čovječji.

Legalizam, Zakon i blagodat

Legalizam i držanje zapovijesti ili blagodat u Hristu bez obaveza prema Zakonu? Ili nešto treće? Svaki put kad vide termin „zapovijesti“ adventisti su naučeni da to primjenjuju na Deset zapovijesti. Među adventistima „zapovijesti Božje“ u Otkrivenju 12:17 i 14:12 podrazumijevaju se kao Deset zapovijesti. 

Dva najveća nauka

Šta je najvažnije u cijeloj Bibliji? Praktično ovo isto pitanje upućeno je Isusu od strane jednog poznavaoca Tanaha ili hebrejskog Svetog Pisma. „Učitelju, koji nauk je najveći u Zakonu?“ „A Isus mu reče: ‘Voli Gospoda, svoga Boga, svim svojim srcem, svom svojom dušom i svim svojim umom.’ To je najveći i prioritetni nauk.

Dvije vrste Božje blagodati

Blagodat je pojam koji zvuči arhaično savremenom čovjeku. No radi se o terminu koji je neizostavan u biblijskim spisima ukoliko želimo pravilno razumjeti neke životno važne stvari. Blagodat je Božja nezaslužena milost koja se daruje ljudskom rodu. Za razliku od milosti, blagodat podrazumijeva aktivnu Božju dobrotu i ljubav prema onima koji toga nijesu vrijedni. 

Razumna vjera

Biblijska vjera je vrlo određena. Koncept biblijske religioznosti je jedinstven zato što se ne konfrontira sa nijednom zdravorazumskom činjenicom iz bilo koje oblasti ljudske spoznaje i iskustva. Takva vjera počiva na istini. „Ali kad dođe, Duh istine, uputiće vas u svu istinu…“ (Jovan 16:13) 

Identitet četiri anđela iz Otkrivenja

U knjizi Otkrivenja u 14. poglavlju je zapisana poslednja Božja opomena čovečanstvu. Radi se o poruci tri anđela, ili troanđeoskoj poruci. Dalje u Otkrivenju u 18. poglavlju se pojavljuje još jedan – četvrti anđeo, koji ponavlja poruku drugog anđela. Ko su ti anđeli? Kao prvo, to nisu anđeli u doslovnom smislu reči, nego su grupa…

Da li je svaka vlast od Boga?

Zašto se tako često od predstavnika vjerskih ustanova (i ne samo od njih) često može čuti izjava da je „svaka vlast od Boga“? Da li ovakav stav ima podršku u Bibliji ili se radi o licemjerju, s obzirom na činjenicu da crkve blisko sarađuju s vlastima? Crkva je lukrativna[1] organizacija i sa te pozicije ona…

Zamke hrišćanskog formalizma

Krivovjerstvo i zablude su od pada grijeh naovamo stalni pratioci ljudskog roda, u manjoj ili većoj mjeri. Kao što je zabluda intelektualna potreba za iracionalnim opravdanjem u grijehu, tako je krivovjerstvo (ili jeres na grčkom, što se još poistovjećuje sa sektaštvom) pseudo potreba vjernika koji nemaju zdravo i na sveobuhvatnom temelju utvrđeno vjersko iskustvo.