Ko definiše Božanstvo?

Vratimo se sada prvobitnoj premisi trojstva, ali sa shvatanjem da je skrivena premisa netačna i zasnovana na ljudskom mišljenju koja proističe iz laži „nećete vi umrijeti“. Premisa: U božanstvu postoje tri osobe (diskutabilno). Skrivena pretpostavka: Pozicija božanstva je pripisana bićima najviše urođene moći (potpuno netačno).

Korjeni zablude o trojstvu

„Sa prvim uvidom u zasebnu religiju i obožavanje među najdrevnijim rasama, mi ih nalazimo kako grupišu svoje bogove u trijade… Trostruka manifestacija Vrhovnog Bića kao Brame, Višnua i Šive bila je tako opjevana od Kalidasa (55. prije n.e.): ‘U te tri osobe pokazan je Jedan Bog, Svaki prvi na mjestu, svaki posljednji, niti jedan sam.…

Iskušenje potčinjavanja Svetog pisma

Jedan od najvećih testova sistema vrijednosti po kojem funkcionišemo je proces kojim stižemo do naših zaključaka, ili ih branimo. Pošto su mnogi od nas sticali znanja u određenom vjerskom okruženju, biblijska učenja su prihvaćena nekritički, što znači da ih mi sami nijesmo temeljno ispitali. Ako mnogo godina držimo neko vjerovanje bez kritičkog ispita, postajemo podložni…

Slojevito razmišljanje

Kada neka osoba iznese vjerski stav, on je obično zasnovan na nekoliko slojeva razmišljanja. Kao primjer ovoga, pogledajmo izjavu koja se odnosi na Božji zakon. Uzmimo ovu izjavu: „Pokušaj držanja Zakona je legalizam.“ Razmotrićemo ovo iz tipičnog protestantskog konteksta. Ovu izjavu nazivamo premisom. Ali ovo je premisa zasnovana na pretpostavci.

Uticaj zasnovan na učinku

U prethodnim člancima diskutovali smo o filozofiji koju su Adam i Eva prihvatili kada su jeli sa drveta spoznaje dobra i zla i o tragičnosti pomućenih emocija koje su navele Sotonu da smisli koncept života bez Boga i formiranja sopstvenog identiteta onim što postižemo. Još dok su stomaci Adama i Eve varili plod, mučan oblak…

Grijeh i obmana

Među različitim religijskim i uopšte ideološkim učenjima postoje razlike koje nisu formalne prirode i koje su veoma značajne, jer otkrivaju različit odnos čovjeka prema dobru i zlu, prema njegovoj sopstvenoj životnoj odgovornosti i karakteru motiva koji ga pokreću. Čovjeka pokreću motivi ponašanja nesvrsishodni njegovoj egzistenciji, te da je zato postojanje takvih motiva neobjašnjivo ateističkom filozofijom.