Šta je najvažnije u cijeloj Bibliji? Praktično ovo isto pitanje upućeno je Isusu od strane jednog poznavaoca Tanaha ili hebrejskog Svetog Pisma. „Učitelju, koji nauk je najveći u Zakonu?“ „A Isus mu reče: ‘Voli Gospoda, svoga Boga, svim svojim srcem, svom svojom dušom i svim svojim umom.’ To je najveći i prioritetni nauk.
Blagodat je pojam koji zvuči arhaično savremenom čovjeku. No radi se o terminu koji je neizostavan u biblijskim spisima ukoliko želimo pravilno razumjeti neke životno važne stvari. Blagodat je Božja nezaslužena milost koja se daruje ljudskom rodu. Za razliku od milosti, blagodat podrazumijeva aktivnu Božju dobrotu i ljubav prema onima koji toga nijesu vrijedni.
Zašto vjera u Isusa Hrista? Zašto niko drugi ne može da bude naš posrednik pred Bogom? Biblija govori o svemu što treba da znamo. Molim vas da pažljivo čitate, jer je ovo sažetak jedne velike teme koja se tiče validnosti naše vjere i spasenja.
Mnogi istraživači Biblije i Božjeg plana spasenja nekad sebi postave pitanje tipa „šta bi bilo, kad bi bilo“, koja se posebno tiču eventualnog neuspjeha misije Isusa Hrista kao Čovjeka na zemlji. Da bismo stekli uvid u svu težinu i odgovornost Hristove misije, moramo znati da je On na zemlji djelovao u potpunosti kao Čovjek.
Biblijska vjera je vrlo određena. Koncept biblijske religioznosti je jedinstven zato što se ne konfrontira sa nijednom zdravorazumskom činjenicom iz bilo koje oblasti ljudske spoznaje i iskustva. Takva vjera počiva na istini. „Ali kad dođe, Duh istine, uputiće vas u svu istinu…“ (Jovan 16:13)
U knjizi Otkrivenja u 14. poglavlju je zapisana poslednja Božja opomena čovečanstvu. Radi se o poruci tri anđela, ili troanđeoskoj poruci. Dalje u Otkrivenju u 18. poglavlju se pojavljuje još jedan – četvrti anđeo, koji ponavlja poruku drugog anđela. Ko su ti anđeli? Kao prvo, to nisu anđeli u doslovnom smislu reči, nego su grupa…
Zašto se tako često od predstavnika vjerskih ustanova (i ne samo od njih) može čuti izjava da je „svaka vlast od Boga“? Da li ovakav stav ima podršku u Bibliji ili se radi o licemjerju, s obzirom na činjenicu da crkve blisko sarađuju s vlastima? Crkva je lukrativna[1] organizacija i sa te pozicije ona je…
Krivovjerstvo i zablude su od pada grijeh naovamo stalni pratioci ljudskog roda, u manjoj ili većoj mjeri. Kao što je zabluda intelektualna potreba za iracionalnim opravdanjem u grijehu, tako je krivovjerstvo (ili jeres na grčkom, što se još poistovjećuje sa sektaštvom) pseudo potreba vjernika koji nemaju zdravo i na sveobuhvatnom temelju utvrđeno vjersko iskustvo.
Iako navodi identitet začetnika grijeha i zla, Biblija ne daje objašnjenje niti razloge za njihov uzrok i postojanje. Grijeh je pojava koja nema racionalan i svrsishodan razlog. Definicija grijeha u Bibliji je prestup Zakona (1. Jovanova 3:4).
I Stari i Novi savez koriste pluralni oblik riječi „šabat“ u različitim kontekstima. Na žalost, to se u najvećem broju prevoda Novog saveza ne vidi. Ovakve greške su nastale zbog toga što je novosavezne tekstove uglavnom kontrolisala crkva, a na prevođenju radili ljudi koje nijesu interesovali praznici i knjige Zakona, jer je tradicionalno fokus bio…
I ne uvedi nas u iskušenje… U nastavku proučavanja molitve Oče naš, govorićemo o iskušenju. Ova molba nas navodi na duboko razmišljanje. Godinama smo izgovarali reči napamet, i uvek tokom molitve izgovaramo molbu „i ne uvedi nas u iskušenje…“ Zar je moguće da nas naš nebeski Otac navodi na iskušenje?
Hleb naš potrebni daj nam danas Molitva „Oče naš“ u sebi sadrži ukupno sedam traženja. Došli smo do četvrtog traženja, ili molbe: „Hleb naš potrebni daj nam danas…“ (Matej 6:11). Prva tri traženja su bila duhovne prirode, uz izražavanje naše želje da i na Zemlju dođe carstvo Božije, Njegova slava, kao prioritet u molitvi, te…