Biblijsko krštenje i Novi savez

Terminologija Novosavezni pojam „baptizo“ (u našem prevodu „krstiti se“) može se adekvatno prevesti riječju „uroniti“. Srodna ovoj je i grčka riječ „bapto“ – „zaroniti“, „biti ispod površine“, koja se pojavljuje na nekoliko mjesta (Luka 16:24; Jovan 13:26; Otkrivenje 19:13) ali nikada u vezi s krštenjem. Pojam „baptizo“ javlja se više od šezdeset puta i označava…

Smrtna kazna i ljubav I

U pravosuđu uvijek su se vodile polemike oko jedna velike dileme: smrtna kazna – da ili ne. Koliko ovo pitanje može da bude kompleksno, možda najbolje svjedoče podijeljenja i često suprotstavljena mišljenja u vjerskom svijetu, dakle među onima koji priznaju Stvoritelja kao vrhovni moralni autoritet koji ima pravo odlučivati o životu i smrti.

Božji Zakon: kome i zašto? I

Sa biblijskog gledišta, pod zakonom se podrazumijeva Tora ili Petoknjižje, za koje se tradicionalno misli da sadrži 613 zapovijesti. Premda u Bibliji nalazimo različite vrste zakona – obredne, građanske, zdravstvene, društvene – Božji zakon nalazi se u središtu koncepta. Dekalog, moralni Zakon, duhovan je i prikazuje Božji karakter, što znači da je vječan kao i…

Božji Zakon: kome i zašto? II

Pavlovo učenje o Zakonu Pavle se služi riječju „zakon“ na različite načine. Može se odnositi na Mojsijev zakon (Gal. 4:21), na cijeli Stari savez (1. Kor. 14:21), na Dekalog (Rim. 2:17-23; 7:7; 13:8-10) ili na neki poseban zakon, kao onaj koji vezuje muža i ženu (Rim. 7:2). On uzima riječ „zakon“ (nomos) i u slikovitom…

Prof. dr Walter Veith: Bitka Biblija

Dva vezana predavanja prof. dr Valtera Fajta iz serije Totalni napad (Total Onslaught) u kojima predstavlja svoja istraživanja kako se prevodila Biblija, odakle potiču različiti prevodi, kako su se vršile izmjene i dopune konteksta, obesmišljavali i uklanjali cijeli redci, ko je to radio i sa kakvim ciljevima, i napokon, koji prevodi su pouzdani a koji…

Priroda i uloga svetog Duha

Kao što je poznato, sav svijet koji se smatra hrišćanskim prihvata učenje o božanskom trojstvu kao imperativ. Zapravo, to je uslov da bi se neka vjerska zajednica uopšte mogla nazivati „hrišćanskom“. Ako pratimo ovu dogmu unazad kroz istoriju, njeno uvođenje dovešće nas do cara Konstantina I Velikog (306-337) koji je pokrenuo „hristijanizaciju“ Rimskog carstva na…