Prozelitizam se definiše kao namjerno obraćanje u neku vjeru pristalica druge vjere, pri čemu se često koriste nečasna sredstva i metode. Prozelit (grčki pojam) prvobitno je predstavljao došljaka, pridošlicu, obraćenika koji je iz jedne vjere prešao u neku drugu. Izraz potiče od helenističkog judaizma, kada su se, u vrijeme Hristovo, ovako nazivali neznabošci koji su…
Detaljnije
Zašto se tako često od predstavnika vjerskih ustanova (i ne samo od njih) može čuti izjava da je „svaka vlast od Boga“? Da li ovakav stav ima podršku u Bibliji ili se radi o licemjerju, s obzirom na činjenicu da crkve blisko sarađuju s vlastima? Crkva je lukrativna[1] organizacija i sa te pozicije ona je…
Detaljnije
Krivovjerstvo i zablude su od pada grijeh naovamo stalni pratioci ljudskog roda, u manjoj ili većoj mjeri. Kao što je zabluda intelektualna potreba za iracionalnim opravdanjem u grijehu, tako je krivovjerstvo (ili jeres na grčkom, što se još poistovjećuje sa sektaštvom) pseudo potreba vjernika koji nemaju zdravo i na sveobuhvatnom temelju utvrđeno vjersko iskustvo. „A…
Detaljnije
Iako navodi identitet začetnika grijeha i zla, Biblija ne daje objašnjenje niti razloge za njihov uzrok i postojanje. Grijeh je pojava koja nema racionalan i svrsishodan razlog. Definicija grijeha u Bibliji je prestup Zakona (1. Jovanova 3:4).
Detaljnije
I Stari i Novi savez koriste pluralni oblik riječi „šabat“ u različitim kontekstima. Na žalost, to se u najvećem broju prevoda Novog saveza ne vidi. Ovakve greške su nastale zbog toga što je novosavezne tekstove uglavnom kontrolisala crkva, a na prevođenju radili ljudi koje nijesu interesovali praznici i knjige Zakona, jer je tradicionalno fokus bio…
Detaljnije
I ne uvedi nas u iskušenje… U nastavku proučavanja molitve Oče naš, govorićemo o iskušenju. Ova molba nas navodi na duboko razmišljanje. Godinama smo izgovarali reči napamet, i uvek tokom molitve izgovaramo molbu „i ne uvedi nas u iskušenje…“ Zar je moguće da nas naš nebeski Otac navodi na iskušenje?
Detaljnije
Hleb naš potrebni daj nam danas Molitva „Oče naš“ u sebi sadrži ukupno sedam traženja. Došli smo do četvrtog traženja, ili molbe: „Hleb naš potrebni daj nam danas…“ (Matej 6:11). Prva tri traženja su bila duhovne prirode, uz izražavanje naše želje da i na Zemlju dođe carstvo Božije, Njegova slava, kao prioritet u molitvi, te…
Detaljnije
…da dođe carstvo Tvoje U to vreme, kada je Isus izgovorio molitvu „Oče naš“ u svojoj besedi na gori blaženstva, Jevreji su očekivali da će ih Isus osloboditi od rimskog jarma i da će uspostaviti carstvo ovde na zemlji, ali Isus nikada nije naučavao o zemaljskom carstvu. Isus je uvek ukazivao na nebesko carstvo.
Detaljnije
Molitva je važna za svakog pojedinca. Na žalost mi ljudi se u najvećem broju slučaja molimo Bogu kada se nađemo u velikoj nevolji. Kada su srušene kule bliznakinje u Americi, prva izjava tadašnjeg predsednika Džordža Buša je bila: „Molim američki narod da se moli Bogu.“ I najmoćniji ljudi sveta zavape u molitvi, kada su nemoćni.…
Detaljnije
Najveći napori koje čovjek ulaže u životu povezani su sa izbjegavanjem istine ili opiranjem istini. Neko je kazao da je istina govor mržnje za one koji žive u laži. Čovjek ima intelektualnu potrebu da sve relativizuje i živi u svojoj humanističkoj „istini“ koja se okreće poput vjetrokaza. Ali takva pseudo potreba proističe iz oštećene duhovnosti.…
Detaljnije
Poznati predavač prof. dr Valter Fajt održao je seriju predavanja u Podgorici pod naslovom „Istina za naše vrijeme“, od 3. do 8. marta 2017. godine, u organizaciji Hrišćanske adventističke crkve. Predavanjima je prisustovala i grupa ljudi okupljena oko Instituta za religijska istraživanja (IRI) koja smatra da i pored opsežnih i vrlo važnih poruka koje Fajt…
Detaljnije
Psihologija je akademska disciplina koja se bavi naučnim proučavanjem mentalnih procesa i ponašanja, kao i primjenom tog znanja na različite sfere ljudskog djelovanja. Psihologija je humanistička nauka. Humanizam afirmiše ljudsku vrijednost i dostojanstvo koji se temelje na sposobnosti spoznaje ispravnog i pogrešnog, a poziva se na univerzalne ljudske osobine, naročito racionalnost.