Moralni zakon i građanski zakon Prije svega, treba da imamo na umu vrhovni nepromjenljivi Zakon univerzuma, a to je Božji moralni zakon, čija šesta zapovijest (prvih četiri se bave odnosom sa Bogom, a ostalih šest međuljudskim odnosima) glasi „Ne ubij“.[1] Tačno tako? Ne baš, ako pogledamo originalni smisao hebrejskog jezika. Ta zapovijest glasi „Ne počini zločin…
Detaljnije
Kao što biblijska religija predstavlja koncept za stvaranje dobrih ljudi, proces suprotan tome zove se „satanizam“ – koji predstavlja proces uništenja čovjeka. Teško je zdravom ljudskom umu da zamisli da postoji neko kome je zadovoljstvo da ljude muči i ubija na najsuroviji način, da postoji neko ko uživa u ljudskoj patnji, i ko funkcioniše po…
Detaljnije
Satanska država Satanska država je ambijent u kojem su na snazi svi oblici destruktivnog djelovanja i uništenja čovjeka, koji su zakonski dozvoljeni i veoma često obavezni, a koji se agresivno promovišu preko medija, sistema obrazovanja i pravosuđa. Postojanje satanske države je posljedica satanizacije pojedinaca i porodica, i to u tolikoj mjeri, da satanisti preuzimaju vlast…
Detaljnije
Duhovno (mentalno) zdravlje je preduslov za dobro fizičko zdravlje. Čovjek koji je slabog duha neće imati volju da uči i da radi dobre stvari u životu. Zato je kvalitetna „duhovna hrana“ izuzetno važna za čovjekovo duhovno zdravlje. Čovjek bi stalno trebao da se hrani informacijama koje promovišu moral, požrtvovanost, čovječnost, mudrost, ljubav, a najbolji izvor…
Detaljnije
Dobri momci protiv loših momaka. Stara priča, ali da vidimo ko su sponzori ekipa. To vjerovatno ne znamo. Možemo li na jednostavan način objasniti neka pitanja života i smrti koja vjekovima ljude dovode u velike zablude? Hajde da pokušamo.[1] Odmah na početku da razjasnimo neke stvari. Imamo li mi sami konačne odgovore o životu i…
Detaljnije
Marija – ko je ona zapravo? Četiri jevanđelja u Novom savezu otkrivaju nam jednu osobu – Mariju iz Magdale. Tokom vjekova, među naučnicima i teolozima bilo je popularno da etiketiraju Mariju Magdalenu kao prostitutku. Iznenađujuće detaljna slika mozaika izranja iz studije svega onoga što četiri Jevanđelja govore o njoj, ali izgleda da tu nema sugestije…
Detaljnije
Prije nego se upustimo u kraće istraživanje fenomena sanjanja, odmah na početku treba konstatovati dvije veoma važne činjenice: i) Područje čovjekove duhovnosti, psiholoških aspekata i funkcija ličnosti nedovoljno je istraženo i uglavnom se bazira na hipotetičkim postavkama. ii) Sam čovjek nalazi se u stanju oštećene fizičke, mentalne i duhovne prirode. Ako pozovemo u pomoć nauku…
Detaljnije
Sa biblijskog gledišta, pod zakonom se podrazumijeva Tora ili Petoknjižje, za koje se tradicionalno misli da sadrži 613 zapovijesti. Premda u Bibliji nalazimo različite vrste zakona – obredne, građanske, zdravstvene, društvene – Božji zakon nalazi se u središtu koncepta. Dekalog, moralni Zakon, duhovan je i prikazuje Božji karakter, što znači da je vječan kao i…
Detaljnije
Pavlovo učenje o Zakonu Pavle se služi riječju „zakon“ na različite načine. Može se odnositi na Mojsijev zakon (Gal. 4:21), na cijeli Stari savez (1. Kor. 14:21), na Dekalog (Rim. 2:17-23; 7:7; 13:8-10) ili na neki poseban zakon, kao onaj koji vezuje muža i ženu (Rim. 7:2). On uzima riječ „zakon“ (nomos) i u slikovitom…
Detaljnije
Sve u šta vjerujete – da li znate zašto? Iz kog razloga činite određene stvari? Vjerovatno nikad ne zastanete da postavite sebi takva pitanja. Od malena ste naučeni da prihvatite Uskrs kao najveći hrišćanski praznik, uz pretpostavku da „Veliki časni uskršnji post“, „Sveta nedjelja“, „Veliki petak“, farbanje uskršnjih jaja, pogača sa krstom, pa i odlazak…
Detaljnije
Naučeni smo da se prvomajski praznici slave kao međunarodni praznik radničkog pokreta. Kaže se da porijeklo ovog praznika vodi do 1. maja 1886. kada su stotine hiljada američkih radnika izašli na ulice Čikaga da bi zahtijevali opšte prihvatanje osmočasovnog radnog dana. Ali kako onda objasniti neke čudne običaje oko ovog praznika, kao što je paljenje…
Detaljnije
„Moral je skup nepisanih pravila i običaja koji utvrđuju međuljudske odnose i prosuđuju šta je dobro, a šta zlo. Definiše se kao oblik društvene svijesti, sistem običaja, navika, normi. Moral je relativan, jer nije isti u svim društvenim grupama i istorijskim periodima. Centralne vrijednosti morala su: dobro, ispravno i pravedno. Moral je nastao u ljudskom…
Detaljnije