Ko je bila Marija iz Magdale

Marija – ko je ona zapravo?

Četiri jevanđelja u Novom savezu otkrivaju nam jednu osobu – Mariju iz Magdale.

Tokom vjekova, među naučnicima i teolozima bilo je popularno da etiketiraju Mariju Magdalenu kao prostitutku. Iznenađujuće detaljna slika mozaika izranja iz studije svega onoga što četiri Jevanđelja govore o njoj, ali izgleda da tu nema sugestije da je ona bila prostitutka. Umjesto toga, njen problem je bio neka vrsta grijeha zbog kojeg su je opsjeli demoni.

Marija je pogrešno poistovjećena sa ženom grešnicom opisanom u Luki. 7:37-38 jer je ona sledeća žena po imenu (Luka 8:2). Međutim, ne postoji čvrsta kontekstualna veza između njih. Ova žena je neimenovana, dok je farisej imenovan (Luka 7:40), a Marija je identifikovana po svom prethodnom stanju demonizacije, što opet ne znači da to ne može biti povezano sa prostitucijom.

Vjeruje se da je Magdalena referenca na grad Magdal Nunaja – „Riblja kula“ – ili Magdalu na zapadnoj obali Galilejskog mora. Marko 16:9 takođe spominje Marijinu prethodnu opsjednutost, ali je važno napomenuti da ništa u Svetom pismu ne povezuje Mariju sa grešnom ženom iz Luke 7:37-38 osim blizine u tekstu. Povrh toga, bilo bi potpuno nelogično da je prethodno pošla „u miru“, sa oproštenim grijesima, a odmah zatim se našla opsjednuta demonima, i to na Isusovom proputovanju Galilejom. Takođe bi bilo nelogično, ako je riječ o istoj osobi, da ih Luka ne poveže u retrospektivi pisanja svog Jevanđelja.

Biblija bez zadrške portretiše pojedince kao prostitutke ako je to zaista tako. Ništa nije sakriveno.

Popularni stav koji je identifikuje sa ženom uhvaćenom u preljubi u Jovanu 8:1-11 nema biblijsko uporište. Marijin problem je bio opsjednutost demonima a ne preljuba. Žena iz Jovana 8 bila je u Jerusalimu, a Marijini problemi desili su se u Magdali, na dalekom sjeveru Galileje.

Dalje, vrijeme dešavanja priče o preljubnici iz Jovana 8, postavljeno je blizu kraja Hristove misije, blizu njenog raspleta kada je prepirka sa narodnim vođama predskazala Njegovo predstojeće raspeće. Ali Marijin problem je postao očigledan dosta rano tokom Hristovog prvog misionarskog putovanja, jer se njeno oslobođenje desilo ili tada ili vrlo skoro posle toga. Mi vidimo da je ona bila u grupi na njihovom drugom misionarskom putovanju. Marijin identitet vrlo teško se uklapa bilo u profil jerusalimske prostitutke bilo preljubnice.

Neki od nebiblijskih ranih pseudo hrišćanskih spisa (smatraju se krivovjerjem ranih lažnih hrišćana) nagovještavaju poseban odnos između Marije Magdalene i Isusa. Međutim, nema dokaza koji bi potkrijepili uvjerenje da su se Isus i Marija Magdalena vjenčali. Biblija čak ni ne nagovještava takvu ideju. Ova ideja je takođe popularizovana kroz razne knjige i filmove. Između ostalih, jedna od osnivača i proročica crkve Adventista sedmog dana, Elen Vajt, detaljno je pisala o Mariji Magdaleni u takvom narativu, pripusujući joj aferu sa farisejom Simonom Gubavcem, u knjizi „Čežnja vjekova“.

Kako je tačno došlo do Marijine opsjednutosti demonima, nije poznato. Kad Biblija insistira na „sedam,“ to podrazumijeva da je ona bila izvan moći bio čije terapeutske pomoći.

Ali susret sa Onim ko zna kako da pomogne, Onim koji može da pomogne i nama, postala je njena dobra sreća.

 

Marijina priča

Kada je Isus istjerao sedam (ili možda više ) demona iz nje, kako kaže Luka 8:1-3, Marija Magdalena se potpuno promijenila i slijedila Isusa do kraja njegove službe.

Udubićemo se u neke detalje o Marijinom životu, ali evo sažetka onoga što još znamo o njoj:

• Marija Magdalena, među još nekoliko žena, finansijski je podržavala Isusa i učenike (Luka 8:1-3).
• Bila je svjedok Isusove smrti i prva osoba koja ga je vidjela uskrslog (Jovan 20:11-18).
• I vjerovatno je čekala silazak Duha svetog nakon Isusovog uznesenja (Djela apostolska 1:14).

Osim toga, nemamo mnogo jasnih detalja o njoj iz Svetog pisma.

Marija Magdalena je bila iz grada Magdale, malog ribarskog sela na zapadnoj obali Galilejskog jezera. Magdala, što na aramejskom znači „kula“, bila je poznata po svojoj uspješnoj ribarskoj industriji i trgovini. Njena blizina drugim važnim lokacijama u Isusovoj službi, poput Kapernauma i Tiberijade, možda je doprinijela Marijinoj povezanosti s Isusom i njegovim učenicima.

Njena titula, „Magdalena“, nije njeno prezime, već način da se razlikuje od drugih Marija spomenutih u Bibliji, poput Marije, Isusove majke, i Marije, Lazarove sestre, iz Betanije.

Marijin život se potpuno promijenio kada je susrela Isusa. Prije susreta s njim, njena situacija je bila očajna. Luka 8:2 je opisuje kao ženu koju je opsjedalo sedam demona. U Luki 8:2-3 čitamo: „I neke žene koje su bile izliječene od zlih duhova i bolesti: Marija zvana Magdalena, iz koje je bilo izašlo sedam demona, zatim Jovana, žena Herodovog nadzornika Huze, i Susana i mnoge druge žene, koje su im služile svojom imovinom.“

Zamislite muku i izolaciju koju je morala iskusiti, živeći pod teretom takvog ugnjetavanja. Ali sve se promijenilo kada je Isus ušao u njen život. Nije je uočio zbog njene patnje, već zbog onoga što je bila, i svojim posredničkim autoritetom oslobodio ju je silom Božjom od moći tih demona.

Isus nije samo izliječio njene fizičke i duhovne tegobe – on joj je vratio dostojanstvo i dao joj novi identitet kao voljene sledbenice i sluškinje Sina Božjeg. Ovo duboko iskustvo dovelo ju je do toga da postane jedna od Isusovih najvjernijih sledbenica, prateći ga na njegovim putovanjima i služeći njegovim potrebama. Reputacija Magdale kao užurbanog grada takođe nam može dati uvid u Marijinu prošlost. Neki naučnici nagađaju da je mogla biti imućna žena, koja je finansijski podržavala Isusa i njegovu službu, jer Luka 8:2-3 spominje da su Marija i druge žene svojim sredstvima obezbjeđivale Isusa. Razumijevanje porijekla Marije Magdalene pomaže nam da je vidimo ne samo kao Hristovu sledbenicu već i kao značajnu podržavateljku njegove misije.

Marijina odanost i predanost bile su najočitije tokom Isusovog raspeća i sahrane. Čitamo u Mateju 27:55-61: „A ondje su bile, i sve to izdaleka posmatrale, i mnoge žene koje su Isusa pratile od Galileje i služile mu. Među njima su bile Marija Magdalena, Marija majka Jakova i Josije, i majka Zebadijevih sinova. Kad je došlo predvečerje, dođe čovjek po imenu Josif, bogataš iz Arimateje, koji je i sam bio Isusov učenik. On ode k Pilatu i zatraži Isusovo tijelo, a Pilat naredi da mu se tijelo preda. Josif uze tijelo, uvi ga u čisti laneni zavoj pa ga položi u svoj novi grob koji je usjekao u stijeni. Onda na ulaz u grob navalja velik kamen i ode. A Marija Magdalena i druga Marija sjedoše preko puta groba.“

Kada su mnogi Isusovi učenici napustili Isusa, Marija Magdalena je ostala nepokolebljiva, svjedočeći njegovom raspeću. Bila je prisutna i na njegovoj sahrani i prva je otkrila prazan grob na dan uskrsenja. U Jevanđelju po Jovanu 20:1-18 čitamo:

„A na prvi od šabata, Marija Magdalena je došla do groba rano ujutru, dok je još bio mrak, i vidjela je da je kamen već pomeren sa groba. Zato je otrčala i došla kod Simona Petra i drugog učenika, koga je Isus naročito voleo, i rekla im: ‘Uzeli su Gospoda iz groba i ne znamo gde su ga položili.’

Tada su Petar i taj drugi učenik izašli i krenuli prema grobu. Njih dvojica su zajedno potrčala, ali drugi učenik je trčao brže od Petra, pa je prvi stigao do groba. Kad je zavirio unutra, video je zavoje kako leže, ali nije ušao unutra. Tada je došao i Simon Petar, koji je išao za njim, i ušao je u grob. I vidio je zavoje kako leže i platno koje je bilo na Isusovoj glavi, ali nije bilo sa zavojima, nego je zasebno bilo smotano na jednom mjestu. Tada je ušao i drugi učenik, onaj koji je prvi stigao do groba, i vidio je i povjerovao. Jer još nisu razumjeli Pismo koje kaže da on mora da ustane iz mrtvih.

Zatim su se učenici vratili kući. Marija je stajala napolju kod groba i plakala. Dok je tako plakala, zavirila je u grob i vidjela dva anđela u belom kako sjede tamo gde je ležalo Isusovo tijelo, jedan kod glave, a drugi kod nogu. Oni su je upitali: ‘Ženo, zašto plačeš?’ Odgovorila im je: ‘Uzeli su mog Gospoda, i ne znam gde su ga stavili.’ Kad je to rekla, okrenula se i ugledala Isusa kako stoji iza nje, ali ga nije prepoznala. Isus joj reče: ‘Ženo, zašto plačeš? Koga tražiš?’ Misleći da je to baštovan, reče mu: ‘Gospodine, ako si ga ti odnio, reci mi gde si ga stavio, i ja ću ga uzeti.’ Tada joj Isus reče: ‘Marija!’ A ona se okrenu i reče mu na hebrejskom: ‘Raboni!’ (što znači ‘učitelju’). Isus joj reče: ‘Nemoj se hvatati za mene, jer još nisam uzašao k Ocu mom, nego idi mojoj braći i reci im: Uzlazim k svom Ocu i vašem Ocu, svom Bogu i vašem Bogu.’ I tako je Marija Magdalena došla i javila učenicima: ‘Vidjela sam Gospoda!’ I ispričala je sve što joj je rekao.“

Ovaj izvanredni trenutak učinio je Mariju Magdalenu prvom osobom koja je svjedočila uskrslom Hristu, što je privilegija od ogromnog duhovnog značaja. Ne samo da je bila prva koja ga je susrela, već joj je povjeren i vitalni zadatak da podijeli vijest o njegovom uskrsnuću s učenicima. Time je postala prva koja je proglasila temeljnu istinu hrišćanske vjere – da je Isus uskrsnuo iz mrtvih. Zbog toga je počašćena titulom „apostol apostolima“, što je priznanje za njenu jedinstvenu ulogu u širenju jevanđelja i njenu nepokolebljivu vjeru i odanost Hristu. Marijin susret podsjeća nas da Bog često bira neočekivano da bi izvršio svoje najvažnije djelo.

 

Lažni stereotipi o Mariji Magdaleni

Zapadno hrišćanstvo je Mariji Magdaleni dugo pripisivalo uloge koje ta istorijska ličnost, po svemu sudeći, nije ispunila. Tokom vjekova, ona je u umjetnosti, književnosti i modernim medijima netačno prikazivana kao pokajnička prostitutka – karakterizacija koja nema osnovu u biblijskom tekstu. U novijim interpretacijama, neki su je čak senzacionalizirali kao Isusovu suprugu, podstičući teorije zavjere i izmišljene narative. Ovi prikazi su zasjenili njen pravi identitet kao odane Hristove sledbenice i prve svjedokinje njegovog uskrsnuća.

Da bismo istinski razumjeli Mariju Magdalenu, moramo prevazići ove lažne stereotipe i ispitati biblijske i istorijske dokaze, cijeneći duboku i vjernu ulogu koju je imala u Isusovoj službi i ranoj zajednici. Zaronimo dublje u ove zablude i otkrijmo pravu priču o Mariji Magdaleni.

1. Marija Magdalena je bila Isusova žena. (Nije bila.)

Na primjer, neki su rekli da su Marija i Isus bili ili ljubavnici ili muž i žena. Neki su kao dokaz za to ukazali na jeretički dokument veličine posjetnice poznat kao „Jevanđelje Isusove žene“.

Marija Magdalena se nije udala za Isusa. To ne samo da bi bilo nemoguće, s obzirom na to da je on ostao samac tokom svog javnog djelovanja, već se i uznio na Nebo nakon svog uskrsnuća.

Bračni život bio je potpuno izvan opsega i cilja misije Isusa Hrista.

2. Marija Magdalena je bila bivša prostitutka. (Nije bila.)

Marija Magdalena, kako izgleda prema Svetom pismu, vjerovatno nije bila prostitutka. Neki ljudi je povezuju s prostitutkom koja pere Isusove noge svojom kosom (Luka 7:36-50), ali nijedan biblijski stih ne povezuje te dvije stvari.

Osim toga, neki su nagađali da je Marija Magdalena bila žena uhvaćena u preljubi, kojoj je Isus, prema poznatom priznanju, oprostio i rekao joj da ‘idi i više ne griješi’ (Jovan 8:1-11). Ipak, tekst ne spominje ime žene, i ne postoji biblijska osnova za njenu identifikaciju kao Marije Magdalene.

 

Zašto toliko hrišćana tvrdi da je Marija Magdalena bila prostitutka?

Ako je nijedan biblijski dokaz direktno ne povezuje s ovom ulogom, odakle dolazi pripadnost prostituciji?

U 6. vijeku, papa Grgur Veliki autoritativno je u propovijedi pomiješao i kombinovao tri različite biblijske figure: ‘grešnu ženu’ koja pomazuje Isusove noge u Luki 7:36-50, Mariju iz Betanije (sestru Marte i Lazara, spomenutu u Jovanu 11) i Mariju Magdalenu, odanu sledbenicu Isusa koja je u Luki 8:2 predstavljena kao žena iz koje je istjerano sedam demona. Grgur je tvrdio da su sve one ista osoba, učvršćujući složeni identitet koji je Mariju Magdalenu prikazivao kao pokajničku grešnicu, često tumačenu kao bivšu prostitutku. Istočna pravoslavna crkva nikada nije povezivala identitet Marije Magdalene s grešnom ženom u Luki 7.

Iako je Grgur zapravo nije nazvao prostitutkom, on je „sedam demona“ od kojih je bila oslobođena protumačio kao ukupnost poroka i tvrdio da je pomast koju je koristila za pomazivanje Isusovih nogu prethodno koristila za parfemisanje svog tijela u senzualne svrhe. Nakon toga, legenda o Mariji Magdaleni, sestri Marte i Lazara, kao lijepoj, taštoj i požudnoj mladoj ženi spašenoj od grešnog života svojom odanošću Isusu postala je dominantna u zapadnom (katoličkom) hrišćanstvu, iako je istočna (pravoslavna) crkva nastavila smatrati Mariju Magdalenu i Mariju iz Betanije zasebnim svecima i nijednu nije identifikovala s Lukinom grešnicom.

Iako je zapadna crkva, od kraja 20. vijeka, pokušavala poništiti lažne prikaze Marije iz prošlosti, neke od tih zabluda i dalje postoje, posebno u popularnoj kulturi.

 

Šta se dogodilo s Marijom Magdalenom nakon Isusovog uskrsnuća?

Nakon Isusovog uskrsnuća, Biblija nam ne daje mnogo detalja o tome šta se dogodilo Mariji Magdaleni, ali možemo sastaviti neke ideje iz tradicije i njene uloge u Jevanđeljima. Ono što znamo jeste da je Marija igrala značajnu ulogu kao prvi svjedok uskrsnuća. Zamislite radost i strahopoštovanje koje je morala osjetiti nakon susreta sa uskrslim Hristom! Njena neposredna reakcija bila je da ode i kaže učenicima, dijeleći nevjerovatnu vijest da je Isus živ. U tom trenutku, Mariji je povjerena ključna misija, zbog čega je dobila titulu „apostol apostolima“.

Nakon ovog trenutka, Biblija ne govori ništa o životu Marije Magdalene, ostavljajući njenu priču otvorenom za tumačenje i nagađanja. Neke rane hrišćanske tradicije sugerišu da je ona nastavila biti vjerna sledbenica Isusa i igrala ulogu u ranoj zajednici. Ono što je jasno jeste da je Marija ostala važna figura u ranoj hrišćanskoj zajednici, pamćena po svojoj odanosti i vjernosti.

Kada razmišljamo o priči o Mariji Magdaleni, podsjećamo se na to kako Bog koristi obične ljude za izvanredne svrhe. Ona nije bila javni vođa niti neko s moći ili uticajem, ali Bog ju je izabrao da bude prva koja će svjedočiti i podijeliti najvažniji događaj u istoriji. Njen život nas podstiče da razmislimo o tome kako možemo vjerno živjeti Jevanđelje u vlastitim životima, čak i kada detalji naše priče ostaju nepoznati. Poput Marije, možemo vjerovati da će naša vjernost i spremnost da slijedimo Isusa ostaviti vječni uticaj, čak i ako nije u potpunosti zabilježen u istoriji.

 

Značaj priče o Mariji Magdaleni

1. Važno je da razjasnimo da Isus nikada nije imao ženu. Moramo iskorijeniti svaku povezanost Marije Magdalene kao Isusove supruge.
2. Moramo se uvjeriti da imamo tačne istorijske činjenice o svemu što se spominje u Bibliji, čak i o nečemu što se čini beznačajnim. Nevjernici će cjepidlačiti po Svetom pismu pokušavajući pronaći nešto istorijski netačno kako bi mogli pokušati opovrgnuti njegovu vjerodostojnost. Ako imamo netačnu sliku o nečemu, čak i malom, oni će to iskoristiti kao dokaz protiv nepogrešivosti Svetog pisma.
3. Marija Magdalena je radikalni lik u Novom savezu – prva koja je svjedočila uskrsnuću – i moramo se pobrinuti da njena priča bude tačna jer se čini da su i hrišćani i nevjernici fascinirani njome.

Sve u svemu, možemo zaključiti da je Marija Magdalena živjela život odvojen od Boga sve dok nije imala susret s Isusom, koji je radikalno promijenio njen život. Prešla je put od života ugnjetavanog od strane sedam ili više demona do učešća u Isusovoj službi i svjedočenja najvećem čudu svih vremena. Broj sedam obično ima faktor potpunosti u Svetom pismu. Možda je više demona prebivalo u njoj nego samo sedam. Ali ovo pokazuje silu koja je pratila rad Isusa Hrista.