Hoće li vještačka inteligencija (VI) postati naš novi bog?

Treba li ljudima nova Biblija koju bi napisala vještačka inteligencija (VI)? Biblijski gledano, snažan odgovor je ne. Ali profesor Juval Harari, autor i govornik na konferenciji za Svjetski ekonomski forum (WEF), nedavno je tvrdio suprotno. U video intervjuu, Harari je primijetio da vještačka inteligencija ne samo da može da napiše novu „Bibliju“, već i ispravnu – implicirajući da je Božja Riječ netačna.

Za kontekst, Harari je objašnjavao kako se VI razlikuje od svih ostalih prethodnih tehnoloških otkrića jer je to prva tehnologija koja može donositi odluke – uključujući odluke o ljudima – i generisati ideje.[1] Za ilustraciju, Harari je primijetio da bi proboj Gutenbergove štamparije koji je promijenio svijet mogao stvoriti kopije Biblije. Ali štamparija nije mogla stvoriti novi sadržaj koji bi uključila u Bibliju, niti je mogla tumačiti ili procjenjivati ​​Bibliju.

Međutim, Harari je nastavio: „VI može stvoriti nove ideje, čak može napisati novu Bibliju…. Kroz istoriju religije su sanjale o tome da knjigu napiše nadljudska inteligencija, ne-ljudski entitet.“ Zatim je izjavio (iako ne sasvim tačno[2]) da svaka religija tvrdi da njena sveta knjiga potiče od „nadljudske inteligencije“, dok se druge religije oslanjaju na tekstove koje je napravio čovjek. Harari je nastavio: „Za nekoliko godina, možda će postojati religije koje su zapravo ispravne, da – samo razmislite o religiji čiju svetu knjigu piše VI. To bi mogla postati realnost za nekoliko godina.“[3]

Šta bismo trebali reći o ovim primjedbama? Pogledajmo bliže ko je Harari i o kojoj tehnologiji je govorio, kako bismo razumjeli značaj ovih komentara.

 

Ko je Juval Harari?

Pored toga što je istoričar, futurista i izraelski univerzitetski profesor, Juval (Yuval) Harari je poznati autor i saradnik Svjetskog ekonomskog foruma. Napisao je dvije popularne knjige, jednu pod nazivom Sapiens koja bilježi (navodni) evolucijski uspon čovječanstva, a drugu pokušavajući predvidjeti uspon nove ljudske vrste – otuda i naslov Homo Deus, što znači „Čovjek Bog“.

Važno je napomenuti da Harari ne smatra ovu predviđenu novu ljudsku vrstu božanskom. On ne vjeruje ni u kakav oblik natprirodnog. Umjesto toga, on gleda na homo deusa kao na super ljude, slično grčkim bogovima koji nisu bili sveznajući ili svemoćni, već su jednostavno imali moći zbog kojih su ljudima u grčkoj mitologiji izgledali kao bogovi. Harari vjeruje da će homo deus biti takva osoba.

Dok se Harari samoidentifikuje kao ateista, grupa s kojom se najčešće povezuje, Svjetski ekonomski forum (WEF), otvoreno se udvara vjerskim vođama. Niz vjerskih vođa, od pape Franja do Rika Vorena,[4] govorilo je na godišnjem sastanku Foruma u Davosu. A hrišćanstvo je daleko od jedine religije prisutne u Davosu. Forum sarađuje sa svim vjerama. Šta je zapravo WEF?

 

Svjetski ekonomski forum

WEF je nevladina organizacija poznata po lobiranju vlada da donesu progresivne politike. Međutim, oni daleko prevazilaze puko lobiranje. Osnivač i lider WEF-a dr Klaus Švab (Klaus Schwab) priznaje da Forum „prodire u kabinete“ svjetskih vlada kako bi ostvario svoju agendu.[5] Oni to rade kroz program pod nazivom Mladi globalni lideri. Značajni alumni programa uključuju trenutne lidere Kanade, Francuske i Belgije. Program takođe uključuje članove kraljevske porodice iz najmanje dvije zemlje (uključujući prestolonaslednika Norveške); novinare velikih novinskih organizacija poput Washington Posta, CNN i Fox News; izvršne direktore i potpredsjednike velikih kompanija kao što su Citi Bank i Verizon; osnivače velikih brendova kao što su Airbnb, Facebook i Wikipedia; parlamentarce iz Čilea, Izraela, Nepala, Novog Zelanda i Finske; te profesore sa univerziteta kao što su Harvard, Džon Hopkins i UC Berkli. Švab nije prodro samo u tuce kabineta, već u mnogo širi svijet.[6]

Organizaciju sa tako raširenim pipcima kao što je WEF trebalo bi shvatiti veoma ozbiljno. Važno je znati o čemu se radi i zašto bi im bilo toliko stalo da koriste VI za reprogramiranje religija. Može pomoći saznanje da je 1974. dr Švab insistirao na tome da ugosti otvoreno komunističkog brazilskog nadbiskupa po imenu Dom Hélder Câmara na Forumu u Švajcarskoj – iako su švajcarski zakoni protiv komunizma činili Kamarino pojavljivanje tamo nezakonitim.[7]

Mnoge ideje koje zastupa sam WEF su marksističke ili neomarksističke prirode. Na primjer, Švab se zalaže za povećanu državnu kontrolu ekonomija kroz javno-privatna partnerstva kako bi se društvo poguralo prema željenim ciljevima.[8] Da bi to uradio, on poziva na ono što on naziva Velikim resetovanjem, pozajmljujući iz istoimene knjige saradnika WEF-a Ričarda Floride.

Ričard Florida izričito poziva na iznajmljivanje umjesto posjedovanja kuće,[9] smanjenje putovanja automobilom,[10] i smanjenje potrošnje energije.[11] Njegovo rješenje za postizanje ovih ciljeva je ili 15-minutni grad ili 15-minutna početna linija, gdje je sve što vam treba na udaljenosti od 15 minuta hodanja/vožnje osim u izuzetnim okolnostima.[12] Jedini način da se sprovede takav sistem bili bi kontrolni punktovi ili potpuna promjena vrijednosti, eliminisanje slobode kretanja.

Švab ponavlja želju Ričarda Floride da smanji privatnu imovinu, ali ide korak dalje otvorenim pozivanjem na globalnu upravu da riješi probleme.[13] Čini se da se Harari slaže, pišući u Homo Deus da se cilj vlade pretvorio u pružanje sreće ljudima.[14] Da bi osigurao ovu sreću, Harari takođe poziva na globalnu vladu.[15] Da bi se to postiglo, Harari se zalaže za obezbjeđivanje hemikalija koje izazivaju sreću u mozgu, bilo bioinženjeringom ili pretvaranjem ljudi u kiborge poput bogova.[16] Ovo je ukratko transhumanizam. Harari postulira budućnost u kojoj će elita društva biti efektivno besmrtna pomoću medicine i tehnologije, dok se o „beskorisnoj klasi“ brine država.[17]

Kombinacija Hararijevih ideja o sreći i marksističkog smanjenja privatnog vlasništva dovela je do toga da WEF objavi video u kojem su istaknute rečenice: „Nećete posjedovati ništa. I bićete srećni“.[18] Važno je da ove ideje nisu nove, ali su bile dio dugotrajne agende otvoreno povezane s duhovnom tamom. Kao što će biti dokumentovano u sledećem članku, istaknuti zagovornik komunizma iz devetnaestog vijeka po imenu Robert Oven napisao je da duhovi s kojima je komunicirao podržavaju globalistički oblik socijalizma u kojem ljudi u suštini ne bi posjedovali ništa i bili srećni. Duhovi su rekli Ovenu da će oni postepeno uvjeravati ljude da prihvate ovu šemu, čak i ako u početku niko ne povjeruje Ovenu.

Sada očigledno gledamo kako se to predviđanje odvija u realnom vremenu. Krajnji rok WEF-a za mnoge od njihovih navedenih ciljeva je 2030. – od ovog pisanja, manje od sedam godina.[19]

 

U susret 2030.

Problem koji WEF i druge slične organizacije imaju je taj što je velika većina svjetske populacije religiozna – a religija ima tendenciju da cijeni privatnu svojinu i ljudska prava, barem u određenoj mjeri. Biblija izričito kaže da su i život i imovina nepovredivi i da se ne mogu uzeti bez postupka. Dekalog jasno kaže da su i ubistvo i krađa pogrešni, bez izuzetaka. WEF prepoznaje da vrijednosti koje ljudi drže često proizlaze direktno iz njihove vjere.[20] Stoga se vjere moraju promijeniti.

Shodno tome, WEF je partner sa svjetskim liderima kako bi promijenili vjerske prakse određene vjere kako bi bolje odgovarali njihovom planu. Tokom krize ebole u zapadnoj Africi, vjerski lideri su bili okupirani da promijene praksu sahrane – navodno da bi smanjili broj smrtnih slučajeva, iako su ljudi smatrali da su njihova vjerska uvjerenja prekršena.[21] Nebitno je da li je pogrebna praksa uzrokovala dodatne smrtne slučajeve. Poenta je da su vjerska uvjerenja preoblikovana, odozgo prema dolje, kako bi odgovarala agendi vanjske grupe. Ono što se jednom desilo, može i ponoviće se.

Stavljeni u kontekst, Hararijevi komentari o VI izgledaju mnogo zabrinjavajuće. Harari sebe vidi kao proroka, koji proglašava potencijalnu propast osim ako čovječanstvo ne učini nešto. On uopšteno gleda na religiju s nemilosrđem, ali ideja o vjerskoj knjizi generisanoj vještačkom inteligencijom kojoj nedostaje ono što on naziva „mitovima drugih religija“ čini se ugodnijom. Takva ideja bi takođe bila u skladu sa navedenim ciljevima WEF-a. Na kraju krajeva, vjerski tekst generisan vještačkom inteligencijom mogao bi se programirati da promoviše vrijednosti WEF-a: nedostatak privatne svojine, ograničenu slobodu kretanja i transhumanizam. Ove vrijednosti se takođe savršeno uklapaju s Hararijevim stavom da je sloboda, uključujući kognitivnu slobodu – zajedno s jednakošću i pravima – društveno konstruiran mit.[22] Imajte na umu, Harari je rekao da bi takva religija u suštini bila ispravna. On ne vjeruje u apsolutno ispravno i pogrešno, pa je jedino ispravno ono što je u skladu s njegovim stavovima.

 

Šta je VI?

U suštini, VI (engleski: AI) je softver programiran na načine koji pokušavaju da repliciraju ljudsku inteligenciju.[23] Poput vještačkog mozga, vještačka inteligencija može biti dizajnirana da prima senzorne podatke od uređaja kao što su kamere ili mikrofoni, interpretira podatke i izvodi određene radnje kao odgovor – uključujući i pomoću vještačkog tijela (robota).

„Slaba“ VI, koja je programirana za obavljanje vrlo specifičnih zadataka, široko je rasprostranjena. Ali „jaka“ VI, koja bi teoretski bila jednaka ili nadmašila ljudsku inteligenciju, i dalje je spekulativna. Slaba vještačka inteligencija se uglavnom oslanja na „učenje napamet“ ili pamćenje informacija iz prošlih iskustava za rješavanje određenih problema. Jaka VI bi, međutim, navodno postigla opštu inteligenciju – sposobnost primjene znanja iz prošlih iskustava za rješavanje novih problema.

Neki istraživači već vjeruju da su pronašli „iskre opšte inteligencije“ u ChatGTP-4.[24] Ovaj program, najnovija verzija jezičkog modela vještačke inteligencije koji stvara globalne šokove, može generisati složen pisani sadržaj u sekundi – uključujući priče, pjesme, filmske zaplete, eseje, propovijedi, odgovore na apstraktna pitanja i još mnogo toga.

Šta je zapravo ChatGPT? Dok dio „chat“ aludira na funkciju programa kao naprednog čet bota, „GPT“ bit označava „generativni unaprijed obučeni transformator“. Transformer ukazuje na vrstu uključenog VI sistema, koji je dizajniran da radi kao vještačka mreža neurona (moždanih ćelija). Unaprijed obučen znači da je program već „naučio“ funkcionisati analizirajući ogromne skupove podataka – u ovom slučaju, tekst iz izvora širom interneta. A generativno se odnosi na sposobnost programa da kreira pisane materijale nalik ljudima na osnovu tih podataka.

 

Prednosti i rizici

Na kraju krajeva, VI je alat – iako nevjerovatno moćan. I kao svaki alat, ljudi mogu primijeniti VI (namjerno ili nenamjerno) u korisne ili štetne svrhe.

Već postoji širok spektar VI aplikacija koje zadatke čine lakšim, bržim i efikasnijim. Trenutne ili buduće VI tehnologije mogu imati koristi u više polja uključujući medicinu, poljoprivredu, poslovanje, finansije, obrazovanje i vojsku. Na primjer, jedan istraživački tim je primijetio da prednosti vještačke inteligencije samo za medicinu uključuju „poboljšanje dijagnostičke tačnosti, otkrivanje bolesti prije nego što se pojave, poboljšanje prevencije, dizajniranje puteva njege usmjerenih na pacijenta, poboljšanje epidemiologije, podržavanje upravljanja zdravljem stanovništva i smanjenje negativnog uticaja društvenih determinanti zdravlja.“[25] Međutim, istraživači nastavljaju: „Iste tehnologije predstavljaju neke kritične prijetnje privatnosti i sigurnosti pacijenata, sigurnosti pružatelja usluga od odgovornosti, mogućnosti zapošljavanja, angažmanu pacijenata, kliničkom povjerenju i samom naučnom napretku.“[26]

Ova zapažanja naglašavaju kako čak i unutar jednog polja, ista tehnologija može sadržavati i koristi i rizike koje moramo uzeti u obzir ako želimo pametno koristiti tehnologiju. Jedan predvidljivi rizik, na primjer, je da sve veće oslanjanje na VI za pisani sadržaj može doprinijeti „zaglupljenom“ društvu ljudi koji ne mogu sami razmišljati, istraživati ​​ili komunicirati – pa ih je stoga lako kontrolisati. Profesor Harari je takođe primijetio nekoliko dodatnih rizika u gore citiranom intervjuu, objašnjavajući kako zloupotrebe sposobnosti vještačke inteligencije (uključujući njen potencijal za manipulisanje političkim mišljenjima ljudi) mogu potkopati demokratiju, podstaći „trku u naoružanju“ između nacija i ostaviti samo diktature da prežive.[27]

Drugi se plaše još gorih scenarija. Na primjer, nedavni editorijal mišljenja koji je objavio Scientific American tvrdi:

„Kada se sistemi VI ugrade u robote, oni će moći da djeluju u stvarnom svijetu, a ne samo u virtuelnom (elektronskom) svijetu, sa istim stepenom superinteligencije, i naravno moći će da se repliciraju i poboljšaju u nadljudskom tempu. Svaka odbrana ili zaštita koju pokušamo da ugradimo u ove VI ‘bogove’, na njihovom putu prema božanstvu, biće anticipirana i neutralizovana sa lakoćom od strane VI kada dostigne status superinteligencije… Nećemo moći da ih kontrolišemo jer sve što nam padne na pamet, oni će već pomisliti, milion puta brže od nas.“[28]

Drugi, međutim, hvale ove kvalitete u nadi da će stvoriti VI „bogove“. Na primjer, Ilon Mask je izjavio da je Lari Pejdž, suosnivač Gugla, želio da programeri VI razviju „digitalnu super inteligenciju, u osnovi digitalnog boga, ako hoćete, što je prije moguće“.[29] Ako se pomiješa s ljudima, cilj bi mogao biti stvaranje homo deusa o kojem Harari piše.

 

VI nije Bog

Božja Riječ jasno odgovara na takve pokušaje da se kreacija – uključujući ljudske kreacije – uzdigne do statusa nalik Bogu. Evo samo nekoliko primjera:

„Svi koji prave rezane likove ništavni su, i njihovi omiljeni likovi ničemu ne koriste. To su njihovi svjedoci koji ništa ne vide i ništa ne znaju, pa su im na sramotu. Ko pravi boga ili lije lik? Nema mu od njega nikakve koristi. Gle, posramiće se svi njegovi drugovi, jer oni koji bogove prave samo su ljudi zemaljski. Svi će se oni zajedno skupiti, staće, uplašiće se i svi će se postidjeti.“ (Isaija 44:9–11)

„Ja sam Gospod i nema drugog. Osim mene nema Boga.“ (Isaija 45:5)

„Oni koji nose drvene rezane likove ništa ne znaju, a ni oni što se mole bogu koji ih ne može spasti.“ (Isaija 45:20)

„A oni koji se drže ništavne taštine, ostavljaju svoju dobrotu.“ (Jona 2:8)

Iako su daleko sofisticiraniji od kipova idola koje su ljudi u biblijska vremena obožavali, „digitalni bogovi“ su još uvijek djela ljudskih ruku – beživotne stvari koje ne mogu voljeti, ne mogu spasiti i ne mogu otkupiti stvorenje iz njegovog grijehom prokletog stanja.

 

VI nije autoritet za istinu

S tim u vezi, budući da VI programi imaju ljudske programere i oslanjaju se na tekst ljudskih autora, VI je sklona da bude okaljana zabludama i predrasudama palih, konačnih, pogrešivih ljudi.

Iz svih ovih razloga, ljudi ne smiju upasti u zamku gledanja na VI kao na konačni autoritet za istinu. Samo Riječ našeg sveznajućeg, beskonačnog, nepogrešivog Boga može ispuniti tu ulogu. Ali glasovi poput glasa profesora Hararija sugerišu da bi VI trebala funkcionisati kao ljudski autoritet za istinu – barem za duhovnu istinu – stvaranjem novih „svetih knjiga“. Harari ne može reći da bi ove knjige bile „tačne“ a da sebe ne postavi kao autoritet za istinu iznad Božje Riječi, kao što su ljudi pokušavali učiniti od Edena.

 

VI nije duhovni vođa

Čak i bez otvorenog „obožavanja“ VI ili poštovanja teksta generisanog od vještačke inteligencije kao „svete knjige“, hrišćani i dalje mogu upasti u zamku tražeći od vještačke inteligencije druge oblike duhovnog vođstva. Nedavno je, na primjer, jedna crkva u Njemačkoj bila domaćin službe koju je u potpunosti proizvela vještačka inteligencija – koja uključuje VI vođe bogosluženja, VI pastora i propovijed, koje je generisala vještačka inteligencija. Takve „službe“ ne samo da kriju rizik unošenja pristrasnih, nebiblijskih poruka u učenja, a ne „ispravnog rukovanja riječju istine“ (2. Timoteju 2:15), već je VI „crkva“ takođe u suprotnosti s biblijskim konceptom zajednice. Biblijski gledano, zajednica nije sport za gledaoce u kojem ljudi preuzimaju zabavu i informacije iz bilo kojeg izvora – ljudskog ili digitalnog – koji ih pruža. Zajednica je potpuno ljudsko biće – Tijelo Hristovo, koje se okuplja u zajedništvu oko bogosluženja, Riječi i sjećanja na našeg božanskog i ljudskog Spasitelja. Roboti tu ne pripadaju ni kao učesnici, niti kao propovjednici.

S tim u vezi, još jedan način na koji crkve mogu izgubiti duhovno vođstvo je ako pastori sve više koriste VI za generisanje propovijedi. Iako se VI može primijeniti u korisne svrhe za pomoć u istraživanju, sumiranju izvora ili sličnim zadacima, pastori koji svoje egzegetske dužnosti prebacuju na VI dovode sebe i svoje zajednice u opasnost na više nivoa. Za početak, prepuštanje duhovnog autoriteta VI otvara vrata nebiblijskim (ili jednostavno nečinjeničnim) učenjima da dođu do zajednice – posebno ako učitelji sami ne ostaju u Riječi kako bi zapazili takve greške. Ali možda još važnije, oslanjanje na VI zavarava učitelja od njegove biblijske odgovornosti da proučava kako bi se pokazao valjanim, uranjajući u Riječ Božju kako bi sam postao „marljiv, savršen, potpuno opremljen za svako dobro djelo“.[30]

 

Zaključak

Ukratko, Hararijevi nedavni pozivi na Bibliju generisanu vještačkom inteligencijom nisu se pojavili izolovano, već su ugrađeni u mnogo širi program koji ljude (ili ljudsku tehnologiju) postavlja kao autoritet za istinu. Ova agenda, očigledna u otvoreno izrečenim ciljevima WEF-a, predviđa novi oblik čovječanstva ujedinjenog pod sistemom globalnog upravljanja, zajedničkog vlasništva i duhovnosti koju je stvorio čovjek. Ova stvarnost naglašava privlačnost „svete knjige“ koju bi napisala vještačka inteligencija i koja bi mogla pružiti duhovno vođstvo u skladu sa svjetonazorskim uvjerenjima određenim za novo društvo. Nije teško pretpostaviti da bi takva „Biblija“ bila ekumenska i „inkluzivna“ prema svima, nafilovana sofistikom.

VI bi bila posebno uvjerljiva figura duhovnog vođe za ovaj tip društva, jer bi nadljudske moći vještačke inteligencije lako mogle odvratiti ljude od stvarnosti pošto njeni odgovori nisu neutralni, već rezultat programiranja pogrešivih, palih, pristrasnih ljudi. VI nije Bog, te ne može funkcionisati kao ljudski autoritet za istinu i ne smije se tretirati kao duhovni vođa.

Šta sve ovo znači za hrišćane? Prvo, iako su opseg i razmjer ove stvarnosti svakako zastrašujući, hrišćani moraju biti sigurni da je Bog suveren nad svojom tvorevinom, ništa od toga ga ne iznenađuje i On neće dopustiti da se ljudski planove odvijaju odvojeno od njegovih namjera. Kao što nas podsjeća Vavilonska kula, ljudske ambicije da primijene tehnologiju u nadi da će se kolektivno uzdići na Božji nivo nisu ništa novo – i Bog ih lako može osujetiti ako tako želi.

Hrišćani takođe mogu odgovoriti tako što će nastaviti vjerno proučavati i stajati na stvarnoj Riječi Božjoj, ne zaboravljajući da primjenjuju biblijsko kritičko razmišljanje u prepoznavanju pogrešivosti VI. Usput, takođe smo mudri da naše vještine istraživanja, pisanja i komunikacije održavamo oštrim umjesto da otupimo naše Bogom date mentalne kapacitete sve više prepuštajući takve zadatke VI. Učitelji, posebno, ne smiju upasti u zamku puštanja VI da preuzme njihove biblijske odgovornosti. Konačno, hrišćani mogu pristupiti ovim vremenima kao prilikama za dijeljenje jevanđelja, ukazujući drugima na istinsku nadu za čovječanstvo koju digitalni „bogovi“ nikada ne mogu ponuditi.

________________________

[1] Yuval Noah Harari, “Humanity is not that simple | Yuval Noah Harari & Pedro Pinto,” YouTube, June 6, 2023, 6:24–7:40.

[2] Npr., neke religije kažu da su sveti tekstovi drugih vjera sveti, ali nepotpuni, ili su bili sveti, ali su iskvareni; druge religije tvrde da su svete knjige svih vjera svete i jednako vode ka istini.

[3] Harari, “Humanity is not that simple,” 8:03–8:43.

[4] Thedavosquestion, “Rick Warren answers the Davos Question,” YouTube, January 25, 2008.

[5] Deeper Into The Rabbit Hole 2, “Klaus Schwab: ‘We Penetrate The Cabinets,’” YouTube, March 27, 2022.

[6] Pogledajte web stranicu Young Global Leaders za više informacija o njihovom identitetu, ciljevima i članovima. Imajte na umu da je lista članova opsežna, ali nije i iscrpna. Na primjer, u gore citiranom intervjuu, Švab navodi Vladimira Putina kao bivšeg mladog globalnog lidera, ali se on ne pojavljuje na listi. Takođe imajte na umu da su pojedinci organizovani po abecednom redu prezimena i da je na popisu preko 100 stranica lidera, tako da možete tražiti da se pronađe određena osoba.

[7] “Reassessment of the prohibition of the Communist Party in the years 1940 – 1945 and rehabilitation of the victims of this policy,” The Swiss Parliament.

The World Economic Forum, The World Economic Forum: A Partner in Shaping History: The First 40 Years, 1971 – 2010 (Cologny/Geneva, Switzerland: World Economic Forum, 2009), 19.

[8] Klaus Schwab and Thierry Malleret, COVID-19: The Great Reset (Forum Publishing, 2020), 28.

[9] Richard Florida, The Great Reset (New York: HarperCollins, 2010), 176–177.

[10] Florida, The Great Reset, 162.

[11] Florida, The Great Reset, 154.

[12] Carlo Ratti and Richard Florida, “The 15-minute city meets human needs but leaves desires wanting. Here’s why,” World Economic Forum, November 11, 2021.

[13] Schwab and Malleret, COVID-19: The Great Reset, 46.

[14] Yuval Harari, Homo Deus: A Brief History of Tomorrow (London: Harvill Secker, 2016), 32.

[15] Yuval Harari, Sapiens: A Brief History of Humankind (London: Harvill Secker, 2014), 207.

[16] Harari, Sapiens, 39.

[17] Yuval Harari, “Read Yuval Harari’s blistering warning to Davos in full,” World Economic Forum, January 24, 2020.

[18] World Economic Forum, “8 predictions for the world in 2030,” Twitter, April 9, 2018.

[19] Ceri Parker, “What if we get things right? Visions for 2030,” World Economic Forum, October 29, 2019.

[20] Chris Seiple, “What faith can do for global systemic challenges,” in The Role of Faith in Systemic Global Challenges (Cologny/Geneva, Switzerland: World Economic Forum, 2016), 5.

[21] Jo Anne Lyon, “Faith leaders: A secret weapon in the fight against diseases,” in The Role of Faith in Systemic Global Challenges, 21.

[22] Harari, Sapiens, 109–110.

[23] To je malo složenije od toga, jer „vještačku inteligenciju“ nije lako definisati – pogotovo zato što je sama „inteligencija“ termin o kojem se raspravlja. Nadalje, kako je primijetio jedan tim naučnika, „definicija VI i onoga što bi trebalo, a šta ne bi trebalo biti uključena vremenom se promijenila“ (Christoph Bartneck, Christoph Lütge, Alan Wagner and Sean Welsh, An Introduction to Ethics in Robotics and AI [Cham, Switzerland: Springer Nature, 2021], 8). Čak i tako, rječnik Merriam Webster nudi osnovnu definiciju VI kao „(1) grane računarske nauke koja se bavi simulacijom inteligentnog ponašanja u računarima; (2) sposobnost mašine da imitira inteligentno ljudsko ponašanje“ (“artificial intelligence,”Merriam-Webster.com Dictionary.

[24] Sébastien Bubeck et al., “Sparks of Artificial General Intelligence: Early Experiments with GPT-4,” arXiv.org, April 13, 2023.

[25] Federico Pennestrì and Giuseppe Banfi, “Artificial Intelligence in Laboratory Medicine: Fundamental Ethical Issues and Normative Key-Points,” Clinical Chemistry and Laboratory Medicine 60, no. 12 (2022): 1867–1874.

[26] Pennestrì and Banfi, “Artificial Intelligence in Laboratory Medicine.”

[27] Vidi Harari, “Humanity is not that simple.”

[28] Tamlyn Hunt, “Here’s Why AI May Be Extremely Dangerous – Whether It’s Conscious or Not,” Scientific American, May 25, 2023.

[29] Elon Musk, quoted in Ian M. Giatti, “Elon Musk says Google co-founder wanted to build AI ‘digital god,’” The Christian Post, April 20, 2023.

[30] Vidi 2. Timoteju 2:15 i 3:16–17.