Jevanđelje u proročanstvima (5)

„Nakon što je Jovan bio uhvaćen, Isus je otišao u Galileju, propovijedajući Božju dobru vijest o kraljevstvu Božjem i govoreći: ‘Navršilo se vrijeme i približilo se Božje kraljevstvo. Pokajte se i vjerujte u dobru vijest.’“ (Marko 1:14,15)

„Ali kad se vrijeme navršilo, Bog je poslao svog Sina, rođenog od žene i rođenog pod Zakonom, da kupi i oslobodi one koji su pod Zakonom, kako bi nas Bog usvojio kao sinove.“ (Galatima 4:4,5) 

Koje to vrijeme se navršilo? Ono koje je bilo najavljeno još Adamu (1. Mojsijeva 3:15), a koje je ostarjeli patrijarh Jakov dodatno precizirao prilikom izricanja blagoslova Judi!

„Žezlo se neće odmaći od Jude, ni vladalački štap od njegovih nogu, dok ne dođe Šilo, očekivanje naroda.“ (1. Mojsijeva 49:10)

„Šilo“ znači „Mirni“ i odnosi se na Mesiju, Onog koji će biti poslat.

Prorok Hagaj je zapisao negdje prije 520. godine prije n.e.:

„‘Potrešću sve narode, i željeni svih naroda će doći, i napuniću ovaj dom slavom’, kaže Gospod nad vojskama… ‘Slava ovog drugog doma biće veća nego slava onog prvog’, kaže Gospod nad vojskama. ‘I na ovom mjestu daću mir’, govori Gospod nad vojskama.“ (Hagaj 2:7,9)

Termin „drugi dom“ odnosi se na drugi hram koji je izgrađen posle vavilonskog ropstva, a prisustvo samog Mesije učinilo je njegovu slavu većom nego što je imao prvi Solomonov hram.

Najpreciznije proročanstvo o dolasku Mesije dato je preko proroka Danila više od 500 godina prije Hristovog dolaska! U pitanju je proročanstvo o 70 sedmica određenih za jevrejski narod, zapisano u Danilu 9:24-27. Proročanstvo o 70 sedmica povezano je sa najdužim vremenskim proročkim periodom ikad datim u Bibliji o 2300 večeri i jutara odnosno dana (Danilo 8:14).[1] Ukratko proročka vremenska panorama iz Danila izgleda ovako:

Ovo je jedno od najvažnijih i najpreciznijih proročanstva u Bibliji.

Šta sam Bog poručuje o važnosti proroštva?

„Sjetite se prošlosti davne, da sam ja Bog, da nema drugog Boga i da niko nije kao ja. Ja od početka javljam šta će na kraju biti, od davnina javljam ono što još nije bilo. Ja kažem: ‘Moja namjera će se ostvariti i učiniću sve što želim.’“ (Isaija 46:9,10)

„Tako je proročanska riječ koju imamo još pouzdanija, i dobro činite što na nju pazite kao na svjetiljku koja svijetli na tamnom mjestu, u vašem srcu, dok ne svane dan i ne pojavi se zvijezda danica u vašim srcima. A najprije znajte ovo: nijedno proročanstvo Pisma ne proizilazi iz nečijeg ličnog kazivanja. Jer nikad proroštvo ne bi od čovječije volje, nego vođeni Duhom svetim govoriše sveti Božiji ljudi.“ (2. Petrova 1:19-21)

Vrlo je važno da zapazite da se o srcu vjernika koji su primili Hrista kao svog Gospoda i Spasitelja i dalje govori kao o „tamnom mjestu“ koje ima potrebu za rasvjetljavanjem putem Božje Riječi. „Riječ je tvoja svjetiljka nozi mojoj, i svjetlost stazi mojoj.“ (Psalam 119:105) Sve do Hristovog drugog dolaska mi smo u istoj potrebi kao psalmista.

Biblijsko otkrivenje istine dijeli se na dva dijela: Zakon i svjedočanstvo. Termin „svjedočanstvo“ se odnosi na posebno Božje vođstvo putem proročkog nadahnuća koje daje preciznije smjernice Božjem narodu u specifičnim vremenima bitnim za njihovo razumijevanje i važne faze Plana spasenja. Potreba za proročkim instrukcijama može se porediti sa potrebom za pilotskim instrukcijama na brodu koji treba uploviti u luku.

Zakon i svjedočanstvo (proroštvo) su vrhovni standard za procjenu istinitosti ili neistinitosti svega što se dešava u vezi Božjeg djela: „K zakonu i svjedočanstvu! Ako ne govore prema ovoj riječi, to je zato što nema svjetlosti u njima.“ (Isaija 8:20)

Nema potrebe da nagađamo odakle dolaze bilo kakvi oblici negiranja ili omalovažavanja Zakona i proroštva.

Da li je sam Isus bio i prorok?

„Gospod, tvoj Bog, podignuće ti između vas, od tvoje braće, proroka kao što sam ja. Njega slušajte.“ (5. Mojsijeva 18:15; uporedi sa Djela 3:22)

Isus ne samo što je bio svjestan da On ispunjava određena mesijanska proročanstva (Luka 4:16-22; 24:27), već je i sam objavljivao proročanstva koja se tiču budućnosti Božjeg djela (Matej 24:4-36). Poslednja biblijska knjiga – Otkrivenje – otkrivenje je Isusa Hrista (Otk. 1:1,2). U toj knjizi sam Isus Hrist potvrđuje potrebu Božjeg naroda za Zakonom i svjedočanstvom do kraja vremena (vidi: Otk. 12:17). Isusovo svjedočanstvo je Duh proroštva (Otk. 19:10). U viziji nebeskog hrama zapisanoj u Otkrivenju 11:19, pokazuje se Kovčeg saveza sa sažetkom Zakona u kontekstu Božjeg suda.

Dakle, Sveto pismo iznosi jasne standarde istine za Božji narod koji su nepromjenljivi u svim vremenima.

Proročanstva u detalje otkrivaju mesijansko jevanđelje

„Jer Gospod Jehova ne čini ništa, a da svoju namisao ne otkrije svojim slugama, prorocima.“ (Amos 3:7)

U nastavku ćemo dati tabelarni prikaz proročke najave Isusove misije. Svaki ozbiljni proučavalac Biblije treba temeljno istražiti navedene tekstove.

Mi nikad ne možemo ispravno razumjeti određene nadahnute izjave i teologiju novosaveznih pisaca ukoliko ne poznajemo uporišta i način razmišljanja koji su koristili iz njima dostupnog Svetog pisma koje danas nazivamo Stari savez. Tradicionalna (pseudo)hrišćanska premisa da se teologija gradi na novosaveznim spisima, koja se uz to selektivno i pogrešno primjenjuju, uzrok je brojnih pogubnih zabluda i jeresi kojima je robovalo hrišćanstvo, da ne pominjemo unošenje nebiblijskih učenja i praksi. Takođe postoje neki teolozi koji ne prave razliku između Starog saveza i starosaveznih spisa, te otuda odbacivanje svega zajedno u paketu. Danas ove opasnosti nijesu ništa manje nego u prošlosti, naprotiv možemo očekivati sve suptilnije oblike obmane.

Dakle, nadahnuće je dosledno u svim vremenima i mi se moramo pokoriti otkrivenju kako je dato, u poniznom duhu, punom razuma i razboritosti, umjesto traganja za „originalnošću“ i navodnom većom svjetlošću.

Imajući na umu gradivo koje smo do sada prošli i zaključke koje smo izvukli, možemo preći na izučavanje jevanđelja u svijetlu Hristove misije.

_______________________

[1] Za detaljna objašnjenja vidi „Danilo i istorija svijeta u biblijskom proroštvu“, Pavle Simović.