Proučićemo jedan događaj koji se odigrao oko 2066-2067. godine prije n.e. U pitanju je uništenje Sodoma i Gomora. Mnogi misle da je o tom događaju uglavnom sve poznato. Da li Bog ima poruku u priči o Sodomu i Gomoru i za nas koji živimo više od 4 hiljade godina kasnije?
Jedan od glavnih aktera priče je Lot. Zato ćemo da se podsjetimo kako je Lot živio prije nego što je došao u Sodom i kako je uopšte dospio u Sodom. Lot je kao Avramov nećak imao izgrađen duhovni život. Avram je učio Lota istinskom bogosluženju. No Lot je i materijalno bio veoma imućan čovjek. O tome čitamo u 1. Mojsijevoj 13:5-6. „Lot, koji je išao s Avramom, takođe je imao ovaca, goveda i šatora. Zato zemlja nije bila dovoljno velika da bi živjeli zajedno, jer su imali mnogo dobara i nisu mogli da žive zajedno.“
U izvještaju dalje čitamo kako su se njihovi pastiri svađali, i tada je Avram dao veoma čudnu izjavu za to doba. Bez obzira što je on stariji od Lota, on daje Lotu prednost da izabere sebi zemlju. Očigledno, materijalizam nije bio Avramova preokupacija. Njih dvojica se rastaju, i Lot odlazi svojim putem. O tome čitamo u 1. Mojsijevoj 13:10-11. „Lot je podigao oči i video da je cijela Jordanska dolina dobro navodnjen kraj, kao Gospodnji vrt, kao egipatska zemlja sve do Sigora – prije nego što je Gospod uništio Sodom i Gomor. Lot je izabrao cijelu Jordansku dolinu i premjestio svoj logor na istok. Tako su se odvojili jedan od drugoga.“ Danas je na tom terenu koji je opisan u ovom tekstu pustinja. Ako pogledamo neki dokumentarni film o Egiptu ili o Mrtvom moru, vidimo da je sve samo pustinja. U Egiptu je plodan samo jedan uski pojas pored rijeke Nil. Iz ovog poređenja kako je bilo nekad i danas možemo lako vidjeti, šta se dešavalo tokom istorije kako se umnožavalo bezakonje. Vidimo da je sa umnožavanjem bezakonja došlo do uništenja planete i da je čovjek tokom istorije svojim grešnim životom ostavljao pustoš za sobom.
Tog trenutka kada su se njih dvojica rastali, Lot je počeo da propada duhovno. Počeo je da traga za boljim životom. Nije bio zadovoljan sa onim što mu je Bog već podario. Polako je pomijerao svoje šatore pa je došao u Sodom. Zašto je Lot došao u Sodom?
- Sodom je bio bogat grad.
- Lot je želio bolji život.
- Htio je da se umnoži njegov imetak.
Ali služba Bogu i brzo sticanje materijalnog bogatstva obično ne idu zajedno.
Vidimo da je Lotu pošlo za rukom sve ono što je naumio, ali je iz njegovog života nestajao Bog. Njegov duhovni život je propadao.
Isus je dao jednu nesvakidašnju izjavu u svojoj besjedi na gori. U Mateju 6:24 čitamo tu izjavu: „Niko ne može da služi dvojici gospodara. Jer, ili će jednoga mrzjeti, a drugoga voljeti; ili će jednome biti privržen, a drugoga prezirati. Ne možete služiti Bogu i materijalizmu.“
Šta je u našem životu na prvom mjestu? Zemaljske stvari ili nebeske stvari? Nemoguće je da obje stvari budu podjednako zastupljene. Jedna od dvije stvari je sigurno u prednosti u odnosu na drugu.
Šta mi odnosimo sa sobom sa ovoga svijeta?
Ako pogledamo život jednog od najbogatijih ljudi svijeta, Džona Rokfelera, koji je vrlo brzo zgrnuo veliko bogatstvo, vidjećemo nešto interesantno. Sa 53 godine je bio toliko bolestan da je mogao da jede samo jednu vrstu keksa i mlijeko. Ljekari su mu rekli, da mu je preostalo najviše 6 mjeseci života. U dugim besanim noćima kroz glavu mu je prošla jedna strašna misao. On sa sobom ne može ponijeti ni jedan jedini dolar. Ovaj sebičan čovjek razmišljao o tome kako nema potomstvo, i cijelu njegovu imovinu će razgrabiti tuđinci. Strašno. E pa neće! Počeo je i kapom i šakom da dijeli velike priloge sirotištima, bolnicama, unesrećenima u namjeri, da podijeli sve do svoje smrti, i da nikom ne ostavi ništa. Međutim desile su se dvije stvari.
- Njegove firme su donosile toliku zaradu, da on to jednostavno nije uspijevao da razdijeli.
- Kada je dao prilog nekoj ustanovi, obično su ga djeca te ustanove zagrlila i on je počeo da osjeća ljubav.
On je ozdravio i darivao je mnoge ljude tokom svog života. Dobio je i potomstvo i doživio je duboku starost. Umro je u 97. godini života.
Jeste li našli odgovor na pitanje šta odnosimo sa ovoga svijeta? To se popularno kaže „šest dasaka“? Ali moramo i o tome razmisliti, da li mrtav čovjek odnosi te daske sa sobom ili njega nose u tim daskama? Šta dakle odnosimo sa sobom kad odlazimo. Bogougodan karakter ili naše grijehe? Teško nama ako odnosimo naše grijehe. Ako mudro iskoristimo svoj život, da sredimo naše grijehe sa Bogom, onda nas čeka vječni život, ali ako naši grijesi idu iza nas, onda to znači da smo izgubljeni ljudi već tu na zemlji.
Lotov problem je bio u tome što je sticanje zemaljskih blaga potisnulo službu Bogu u drugi plan. Da bi postigao svoje ciljeve sve više je počeo da liči na Sodomljane. Preuzeo je njihove navike. Poslovica kaže „s kim si takav si“. Česta je pojava da mladi kad propuše, isključuju iz društva one koji to neće.
Kako je dakle Lot živio u Sodomu. Šta je to učinio zarad zemaljskih blaga i slave?
- Lot je sklopio savez sa grijehom. Ovo je veliki problem sadašnjeg vremena. Svaki čovjek bio hrišćanin ili ne, poznavao Bibliju ili ne, mora da se suoči sa ovom nedoumicom. Mi možemo reći: „Gospode, ja želim da ti predam svoj život, da me Ti vodiš.“ Ili: „Pa znaš, Gospode, oprosti mi ali nemam vremena za tebe, mnogo toga u životu mi je drago. Ja znam da to Tebi nije ugodno, ali je to jednostavno jače od mene, to mi godi, to je hrana za moju dušu.“ To se jednostavno zove grijeh. Kakav je naš stav u vezi ovoga?
- Lot je navikao na loš način života. Da li čovjek može da zavoli grijeh? Da li se na grijeh možemo navići. Psiholozi kažu da čovjek kada prvi put uradi neki zločin, nervozan je, gubi kontrolu, drhti… ali svaki sledeći put to čini lakše, dok na kraju svoje zločine izvodi mirno i staloženo.
U 1. Mojsijevoj 19:1 čitamo o tome kako anđeli dolaze u Sodom.
Obratite pažnju gdje je bio tada Lot! „Uveče su dva anđela stigla u Sodom, a Lot je sjedio na vratima Sodoma. Kad ih je Lot ugledao, ustao je, izašao im u susret i poklonio se licem do zemlje.“ Možda nam ovaj stih ne govori puno na prvi pogled, ali sjetimo se knjige o Ruti. Kada je Boz odlučio da se oženi Rutom, gdje je otišao, da ugovori ženidbu? Kod gradskih vrata. Zašto? Ko je sjedio kod gradskih vrata? Gradski savjet, ili najviši funkcioneri grada. Šta čitamo gdje je sjedio Lot? Kod vrata sodomskih, što znači da je bio jedan od gradskih funkcionera. A da bi postao jedan od gradskih funkcionera u takvom gradu, kao što je Sodom, morao je da pogazi principe koje je učio od Avrama. Kao po pravilu čovjek uz gaženje božanskih principa uspijeva da se popne na društvenoj ljestvici.
Ovaj stih nam govori još nešto: „Kad ih je Lot ugledao, ustao je, izašao im u susret i poklonio se licem do zemlje.“ To znači, da gostoljublje, koje je naučio od Avrama još živi u njemu. U drugom stihu čitamo kako ih poziva u svoju kuću. „Onda je rekao: ‘Molim vas, gospodari moji, svratite u kuću svog sluge da vam se operu noge i da prenoćite, pa onda poranite i pođite svojim putem.’“ Šta je ostalo u Lotu? Gostoljublje. Apostol Pavle se poziva na ovaj stih u Jevrejima poslanici 13:2 gdje čitamo: „Ne zaboravljajte gostoljubivost, jer pokazujući je neki su, i ne znajući, ugostili anđele.“ Kada je Lot pozvao ova dva anđela u svoj dom, on još nije znao da su oni u stvari materijalizovani anđeli koji su se prethodno javili Avramu zajedno sa svojim Zapovjednikom, samim Božjim Sinom (vidi 1. Mojsijeva 18. glava). Ovdje se vidi Lotova plemenitost. I apostol Petar u 2. poslanici 2:8 piše o Lotovim mukama. „Jer ono što je taj pravednik vidio i čuo, dok je iz dana u dan živio među njima i posmatrao njihova bezakona djela, mučilo je njegovu pravednu dušu.“
Lot se nalazio između dvije vatre. Zar nama ne prijeti ista opasnost, da sklopimo pakt sa grijehom i da zbog pritiska okoline pogazimo neke božanske principe? Razmislite, da li smo vjerni Bogu bez obzira na okolnosti? Onako kako je Josif rekao: „Kako bih onda mogao da učinim tako veliko zlo i da zgriješim Bogu?“ (1. Mojsijeva 39:9). Ja da prekršim sedmu zapovijest? Nikad! Ali pored sedme postoji još i ostalih devet zapovijesti.
Lot je primio anđele u svoj dom, ali Sodomljani su došli pred njegovu kuću uveče, i sada obratimo pažnju na ovih nekoliko riječi u 4. stihu: „od dječaka do starca, cio narod“. Šta su oni tražili od Lota? Tražili su da izvede svoje goste, da ih oni „poznaju“ (da imaju seksualne odnose sa njima). Ovdje vidimo koliko su Sodomljani bili izopačeni, i zašto je Gospod uništio grad. U 4. stihu ne piše da su njih nekoliko bili ogrezli u grijehu, nego „cio narod“. Dakle, svi muškarci u gradu. To znači samo jedno. Da su stanovnici Sodoma bili na vrhuncu nemorala i da je taj nemoral bio prećutno ozakonjen u Sodomu.
Da li je danas slična situacija? Poslednjih nekoliko godina sprovodi se intenzivna LGBT kampanja u zemljama kandidatima za tzv. evroatlantske integracije. I šta preduzimaju zakonodavna tijela ovih zemalja? Zakon ih je uzeo pod svoju zaštitu. Brojne zemlje u svijetu su legalizovale homoseksualne brakove u potpunosti. Zapitajte se onda gdje bi dospio ovaj svijet, kad bi Isus još dugo odlagao svoj dolazak.
U 11. stihu čitamo kako su anđeli zaštitili Lota: „A ljude koji su bili pred kućnim vratima udarili su sljepilom, od najmanjeg do najvećeg, tako da su se uzalud mučili da nađu ulaz.“
Prije toga Lot pokušava da zaštiti svoje goste, i od 6-8. stiha čitamo kako je u skladu sa lokalnim običajima ponudio svoje dvije ćerke umjesto svojih gostiju. Međutim, Sodomljani nisu htjeli djevice, već muškarce. Ovdje vidimo razlog uništenja Sodoma i Gomora. Njihovi stanovnici su toliko duboko potonuli u blato grijeha da je to nezamislivo.
Anđeli su sad rekli nešto Lotu. 1. Mojsijeva 19:12-13: „Imaš li ovdje još nekoga? Izvedi iz ovog mjesta svoje zetove, sinove, kćeri i sve svoje koji su u gradu! Jer ćemo uništiti ovo mjesto, zato što se pred Gospodom protiv njih podigla velika vika, tako da nas je Gospod poslao da uništimo ovaj grad.“ Tada je Lot krenuo u svoju ubrzanu misionsku aktivnost i otišao je svojim budućim zetovima i rekao im šta će uslijediti. Kako su rođaci reagovali čitamo u 1. Mojsijeva 19:14: „Ali je njegovim zetovima izgledalo kao da se on šali.“ Ova rečenica otkriva nam veoma mnogo. Da li ste čuli nekada nekog govornika iz čijeg govora i ponašanja je odmah jasno da ni on sam ne vjeruje u ono što priča? Zašto su Lotovi zetovi imali utisak da se Lot samo šali? Bez sumnje jedan razlog je bio njihova duhovna i moralna otupjelost u grijehu i nesposobnost da prepoznaju i vrednuju istinu. Da li samo to? Da li je Lot zapravo htio da napusti Sodom ili su anđeli trebali da ga požuruju? Pročitajmo 1. Mojsijeva 19:15-16: „Kad je svanula zora, anđeli su tada požurivali Lota: ‘Ustani! Uzmi svoju ženu i svoje dvije kćeri koje su ovdje, da ne pogineš zbog krivice ovog grada!’ Pošto je on odugovlačio, oni ljudi su uzeli za ruku njega, njegovu ženu i njegove dvije kćeri, jer se Gospod smilovao na njega, pa su ga izveli i ostavili izvan grada.“
Ovi stihovi nam govore o Lotovom oklijevanju, nevoljnosti da napusti Sodom. Da li mi danas iskreno želimo da dođe carstvo nebesko? Da li je naš misionski rad iskren, ili drugima govorimo o drugom Isusovom dolasku, a mi baš i ne vjerujemo u to, pa možda čak priželjkujemo da to ne bude još skoro? Razmislite o tome.
U 16. stihu smo pročitali da su anđeli izveli Lota i njegovu porodicu iz grada i da su ga pustili. Pustili su ga jer su se vratili da unište grad. Ali u 17. stihu vidimo da je jedan od njih Lotu dao određeno uputstvo: „Bježi da spaseš svoju dušu! Ne osvrći se i ne zaustavljaj se u cijeloj Jordanskoj dolini! Bježi u ona brda da ne pogineš!“
- Ne obaziri se.
- Nemoj stati.
- Bježi na brdo!
Šta možemo naučiti iz ovoga?
- Ne obaziri se! Da li se ovo odnosi samo na Lota ili Isus kaže svima nama kako „niko ko stavi ruku na plug pa se osvrće na ono što je iza, nije spreman za Božje carstvo.“
- Nemoj stati! Šta čitamo u poslanici Filipljanima 3:13-14? „Braćo, ja ne smatram da sam to već osvojio. Ali jedno činim: zaboravljam ono što je iza mene i trudim se da dosegnem ono što je ispred mene, trčim ka cilju, ka nagradi visokog poziva Božjeg u Hristu Isusu.“
- Bježi na brdo! Prije nego što se pozabavimo značenjem ovih riječi pogledajmo šta je odgovorio Lot. 1. Mojsijeva 19:18-22: „Tada im Lot reče: ‘Gospode, molim te, nemoj tako! Tvoj sluga je našao naklonost u tvojim očima i ti pokazuješ veliku milost kako bi mi sačuvao dušu. Ali ja ipak ne mogu da pobjegnem u ona brda, a da me ne stigne zlo i da ne poginem. Gle, taj grad je dosta blizu da se tamo pobegne, a i nebitan je. Pusti me da tamo pobjegnem. Zar nije malen? Tako će mi duša ostati živa.’… Zato je taj grad nazvan Sigor.“[1] Da li ste čuli kako ljudi govore, ne treba držati sve što je zapisano u Svetom Pismu, dovoljan je samo jedan dio? I to onaj koji se meni dopada. Ili Bog nije sitničar, On je milostiv… To je tačno, Bog jeste milostiv ali sve što nam kaže u svojoj Riječi to zaista i misli. Nijedna riječ tu nije suvišna. Bog misli veoma ozbiljno. A koliko ozbiljno mi prihvatamo to? Da li mi odbacujemo sve što nas razdvaja od Boga i u svemu pratimo Isusa? Šta vidimo, Da li je Lot spasio sebe tako što je pratio svoje zamisli i pogazio jasna uputstva koja je dobio od Gospoda? Nije! Međutim, tu je odgovor zašto na brdo. 1. Mojsijeva 19:27: „Rano ujutru Avram je krenuo na mjesto gdje je stajao pred Gospodom.“ Avram se popeo na goru gdje se cjenjkao sa Gospodom oko broja pravednika u Sodomu i odakle se jasno vidjela cijela dolina na obali Mrtvog mora. Šta je dakle bila Gospodnja namjera sa Lotom? Da bježi na brdo gdje bi ponovo sreo Avrama. Spomenuli smo da je Lotov duhovni život počeo da propada kad se odvojio ad Avrama. Poprimio je navike Sodomljana. Gospod je želio da se ponovo sretnu njih dvojica, jer je znao da pored Avrama još ima nade za Lota!
Mi ne treba da se vratimo Avramu. Šta onda nama poručuje Gospod sa riječima: „Bježi na brdo!“ Pouka je dvojaka, doslovna i duhovna. U poslednjem vremenu nevolje, oni koji su vjerni Bogu zaista će se morati sklanjati u brdima, pustim mjestima. U Psalmu 121:1-2 čitamo: „Podignuću oči svoje prema gorama. Odakle će meni pomoć doći? Pomoć je meni od Gospoda, Tvorca neba i zemlje.“ Mi treba da težimo Isusu, nebeskom građanstvu.
Lot je rekao: „nemoj Gospode“. Ja bolje znam od tebe kako ću da se spasem. I šta je uslijedilo posle toga? Nije smio da se zadrži u Sigoru, pa je otišao u jednu pećinu gdje je i završio svoj život. Njegove dvije ćerke su počinile strašan grijeh. One su skovale bezumni plan da napiju svog oca kako bi navodno mogle imati potomstvo. Od njih potiču Moavci i Amonci, dva najljuća neprijatelja Izraela tokom istorije.
Šta nama poručuju ostaci Sodoma i Gomora? Jasna je poruka da i Božije strpljenje ima granice! Niko ne zna koliko mu je vremena preostalo do isteka Božijeg strpljenja, ali je vrlo jasno da granice postoje. Kao što postoji vrijeme milosti na individualnom nivou tako postoji i za planetu Zemlju u cjelini. 1. Mojsijeva 19:29: „Kad je Bog uništavao gradove u Jordanskoj dolini, sjetio se Avrama tako što je spasao Lota od propasti kad je zatirao gradove u kojima je Lot živio.“
Izvještaj o zatiranju ovih gradova nije zapisan samo zbog istorije. Čitamo 1. Korinćanima 10:11: „A sve im se to događalo za primjer i napisano je za upozorenje nama, koji živimo na kraju vjekova.“
Sodom i Gomor su bili leglo nemorala. Strašni grijesi koje mi danas jednom riječju nazivamo sodomija događale su se svakodnevno u tim gradovima. I mi danas lako osuđujemo Sodomljane zbog njihove propasti. Ali postoji li i veći grijeh od sodomije? Isus je rekao da postoji. Pa šta je to onda? Čitamo Matej 11:23-24: „A ti, Kapernaume, zar ćeš se do neba uzdići? U had ćeš se sunovratiti! Jer, da su se u Sodomu dogodila čuda koja su se u tebi dogodila, ostao bi do dana današnjeg. Ali, kažem vam: na Dan suda će biti lakše zemlji sodomskoj nego tebi!“ Treba znati da je Kapernaum bio grad u kome je Isus proveo možemo reći najviše vremena za vrijeme svoje troipogodišnje službe. Isusov omiljeni grad gdje je propovijedao, liječio, učio ljude da ostave loše navike. Ipak Isus izgovara ovako tvrde riječi za taj grad.
Da li smo prije tridesetak godina mogli da pomislimo da će u zemljama istočnog bloka jednog dana da se propovijeda jevanđelje javno putem televizije, radija, interneta itd? Gospod je dopustio slobodu govora. Da li danas svaki čovjek može da čuje o Božjem planu spasenja ako hoće? Da li može svako da čita Sveto Pismo ako hoće? Svako može da se opredijeli između Božijeg zakona i tradicije ako hoće. Da li se danas jevanđelje propovijeda glasnije nego ikada? Naravno. Pa ako mi danas ne izaberemo Isusa Hrista, da li je naš grijeh veći od grijeha Sodomljana? Isus kaže da jeste.
Kako se mi odnosimo prema ovim Isusovim riječima? Šta očekuje čovjeka koji zna istinu a ne čini to što treba? Da li će Gospod da bude milostiv prema čovjeku koji svjesno gazi poneko ili svako Božije ili biblijsko načelo? U dan strašnoga suda kako je Isus rekao, da li će biti teže zemlji sodomskoj ili nama koji znamo istinu ako odbacimo Božiji poziv na obraćenje? Pročitajmo Matej 15:8: „Ovaj narod mi se približava svojim ustima, i poštuje me usnama, ali srce mu je daleko od mene.“ Da li postoji opasnost da ovdje Isus govori o tebi i meni? Naravno da postoji.
Isus je bio spreman da napusti nebo zbog nas i da umre za sve nas. Ostaje pitanje na šta smo mi spremni.
____________________
[1] „Sigor“ znači „malenkost, beznačajnost“ (aluzija na izraz iz 20. stiha).
