Knjiga Ezrina (4. glava)

  1. Kada su Judini i Benjaminovi protivnici čuli da povratnici iz izgnanstva grade hram Gospodu, Izraelovom Bogu,
  2. odmah su pristupili Zerubabelu i poglavarima otačkih domova i rekli im: „I mi želimo da gradimo s vama, jer kao i vi tražimo vašeg Boga i njemu prinosimo žrtve od vremena Esar-Hadona, kralja Asirije, koji nas je doveo ovamo.“
  3. Ali Zerubabel, Jošua i ostali poglavari otačkih domova u Izraelu odgovoriše im: „Nije na vama da s nama gradite dom našem Bogu, nego ćemo mi sami graditi dom Gospodu, Izraelovom Bogu, kako nas je uputio Kir, kralj Persije.“
  4. Tada je narod koji je bio u zemlji obeshrabrivao Judin narod i odvraćao njihovo srce od izgradnje.
  5. I unajmljivali su savetnike da osujete njihove namere sve vreme dok je vladao Kir, kralj Persije, pa sve dok nije zavladao Darije, kralj Persije.
  6. Za vreme vladavine Ahasvera,* na početku njegove vladavine, napisali su tužbu protiv stanovnika Jude i Jerusalima.

    * Reč je o kralju Kserksu (486-465. pre n.e.), dok se naziv „Ahasver“ verovatno odnosi na kraljevsku titulu.

  7. U danima Artakserksa, Bislam, Mitridat, Tabel i ostali njihovi drugovi pisali su persijskom kralju Artakserksu. Pismo je bilo prevedeno na aramejski jezik i napisano aramejskim pismom.
  8. Rehum, glavni upravitelj u kraljevstvu, i Šimšaj, pisar, napisali su kralju Artakserksu sledeće pismo protiv Jerusalima:
  9. „Rehum, glavni upravitelj u kraljevstvu, i Šimšaj, pisar, i ostali njihovi drugovi, sudije, niži namesnici s one strane reke, pisari, ljudi iz Ereha, Vavilonjani, stanovnici Suze, to jest Elamci,
  10. i ostali narodi koje je veliki i slavni Osnapar* izgnao i naselio po gradovima Samarije, i ostali s one strane reke...“ Dakle,

    * Ili Ašurbanipal (cca. 668-627 pre n.e.), poslednji veliki asirski kralj iz Ninive.

  11. ovo je prepis pisma koje su poslali: „Kralju Artakserksu, tvoje sluge, ljudi s one strane reke: Sada, dakle,
  12. neka kralj zna da su Judejci, koji su od tebe stigli ovamo do nas, došli u Jerusalim. Oni grade buntovnički i zli grad, obnavljaju zidine i popravljaju temelje.
  13. Neka kralj zna da ako ovaj grad bude ponovo sagrađen i njegove zidine dovršene, oni više neće plaćati ni porez ni danak ni putarinu, pa će to značiti gubitak za kraljevske riznice.
  14. Pošto od dvora primamo platu, nije dolično da gledamo kako se kralju nanosi sramota i zato šaljemo ovo pismo i javljamo kralju
  15. da se istraži u dnevnicima tvojih predaka. U dnevnicima ćeš naći i utvrdićeš da je ovaj grad buntovnički grad, da donosi gubitak kraljevima i pokrajinama i da su se u njemu od davnih dana dizale bune. Zato je ovaj grad i bio razoren.
  16. Zato mi javljamo kralju da ako ovaj grad bude ponovo sagrađen i njegove zidine dovršene, onda više nećeš imati svoj deo s one strane reke.“
  17. Kralj je poslao odgovor Rehumu, glavnom upravitelju u kraljevstvu, i Šimšaju, pisaru, i ostalim njihovim drugovima koji su živeli u Samariji kao i ostalima s one strane reke: „Mir vama! Evo,
  18. službeno pismo koje ste nam poslali razgovetno je pročitano preda mnom.
  19. Zato sam izdao ukaz da se ta stvar istraži, i utvrđeno je da je taj grad od davnih dana ustajao protiv kraljeva i da su u njemu izbijale pobune i ustanci.
  20. Jerusalimom su kraljevali moćni kraljevi i vladali su nad svim što je bilo s one strane reke, plaćao im se porez, danak i putarina.
  21. Zato sada izdajte naredbu da ti ljudi obustave posao, da ne bi ponovo sagradili grad dok ja ne proglasim ukaz.
  22. Pazite da u izvršavanju toga ne bude propusta, da kraljevi ne bi imali još veći gubitak i štetu.“
  23. Kada je prepis službenog pisma kralja Artakserksa bio pročitan pred Rehumom i pisarem Simsajem i njihovim drugovima, oni su brzo otišli u Jerusalim kod Judejaca i oružanom silom ih primorali da obustave rad.
  24. Tada je prestao rad na Božjem domu u Jerusalimu, kao što je bio prestao do druge godine vladanja Darija, kralja Persije.*

    * Hroničar se u drugom delu 24. stiha poziva na sličnu opoziciju Jevrejima iz prošlosti. Ta opozicija se prvo navodi za vladavinu Kira u Ezri 4:1-5, zatim za vladavinu Ahasvera (ili Kserksa) iz Ezre 4:6, zatim za vladavinu Artakserksa u Ezri 4:7-23. Zatim se u Ezri 4:24 naracija vraća u Darijevo vreme između Kirovih i Ahasverovih vremena.