Knjiga Ezrina (7. glava)

  1. Posle tih događaja, za vreme vladanja persijskog kralja Artakserksa, Ezra,* sin Seraje, sina Azarije, sina Helkije,

    * „Ezra“ znači „pomoć“.

  2. sina Šaluma, sina Sadoka, sina Ahitova,
  3. sina Amarije, sina Azarije, sina Merajota,
  4. sina Zeraje, sina Ozija, sina Bukija,
  5. sina Abišue, sina Finesa, sina Eleazara, sina Arona, svešteničkog poglavara,
  6. taj Ezra je otišao iz Vavilona. On je bio vešt prepisivač Mojsijevog zakona, koji je dao Gospod, Izraelov Bog, i kralj mu je dao sve što je tražio, jer je ruka Gospoda, njegovog Boga, bila nad njim.
  7. Neki od Izraelovih sinova, od sveštenika, Levita, pevača, vratara i Netineja otišli su u Jerusalim sedme godine kralja Artakserksa.
  8. A Ezra je došao u Jerusalim petog meseca, sedme godine tog kralja.
  9. Prvi dan prvog meseca odredio je za polazak iz Vavilona, a prvog dana petog meseca stigao je u Jerusalim, jer je dobra ruka njegovog Boga bila nad njim.
  10. Ezra je pripremio svoje srce da istražuje Gospodnji zakon, da postupa po njemu i da u Izraelu poučava propisima i pravdi.
  11. Ovo je prepis pisma koje je kralj Artakserks dao svešteniku Ezri, prepisivaču, koji je prepisivao uputstva i uredbe koje je Gospod dao Izraelu:
  12. „Artakserks, kralj nad kraljevima, svešteniku Ezri, prepisivaču zakona Boga nebeskog: Mir tebi! Evo,
  13. izdao sam dekret:* Ko god u mom kraljevstvu od izraelskog naroda i njegovih sveštenika i Levita želi da pođe s tobom u Jerusalim, neka ide.

    * Ezra 7:7,12,13: Poslednji edikt koji se odnosi na obnovu Jerusalima izdat je za vreme kralja Artakserksa Longimana 457. godine pre n.e.

  14. Jer su kralj i njegovih sedam savetnika naredili da se ispita kako stoje stvari u vezi sa Judom i Jerusalimom, u skladu sa zakonom tvog Boga, što ti je u ruci,
  15. i da se odnese srebro i zlato koje su kralj i njegovi savetnici dobrovoljno dali Izraelovom Bogu, koji prebiva u Jerusalimu,
  16. i sve srebro i zlato koje ćeš prikupiti u celoj vavilonskoj pokrajini zajedno s poklonom naroda i sveštenika koji dobrovoljno daju za dom svog Boga u Jerusalimu.
  17. Tim novcem odmah kupi junce, ovnove, jaganjce i prinose od žita i žrtve levanice, i prinesi ih na oltaru doma vašeg Boga u Jerusalimu.
  18. Sa srebrom i zlatom što preostane ti i tvoja braća učinite onako kako smatrate da je dobro, po volji svog Boga učinite.
  19. Sve posude što si dobio za službu u domu svog Boga ostavi pred Bogom u Jerusalimu.
  20. I sve što još treba za dom tvog Boga, a što treba da nabaviš, podmiri iz kraljeve riznice.
  21. Ja, kralj Artakserks, izdao sam dekret svim rizničarima s one strane reke: Sve što sveštenik Ezra, prepisivač zakona Boga nebeskog, zatraži od vas, dajte mu bez odlaganja,
  22. i do sto talanata* srebra, sto kora pšenice, sto bati mladog vina, sto bati ulja, a soli neograničeno.

    * Talant je težio 34,2 kilograma; kor iznosi 220 litara; bat iznosi 22 litre. Vidi dodatak na kraju knjige.

  23. Neka se sve što naredi Bog nebeski izvrši u svoj revnosti za dom Boga nebeskog, da ne bi došao gnev na kraljevu zemlju i na njegove sinove.
  24. Još vam se daje na znanje i to da se nijednom svešteniku, Levitu, muzičaru, vrataru, Netineju* ni onome ko radi na domu Božjem ne sme nametnuti porez, danak ni putarina.

    * Netineji su služili Levitima i sveštenicima u Hramu.

  25. A ti, Ezra, po mudrosti svog Boga koja ti je data, postavi poznavaoce zakona i sudije da sude celom narodu s one strane reke, svima koji znaju zakone tvog Boga. A ko ih ne zna, vi ga poučite.
  26. Ko se ne bude držao zakona tvog Boga i kraljevog zakona neka se nad njim odmah izvrši presuda, bilo tako što će biti pogubljen, prognan, novčano kažnjen ili bačen u zatvor.“
  27. Neka je blagosloven Gospod, Bog naših praočeva, koji je sve to stavio kralju u srce, kako bi se ukrasio Gospodnji dom u Jerusalimu!
  28. A prema meni je pokazao milost tako da sam stekao naklonost kralja i njegovih savetnika i svih moćnih kraljevih knezova. I ja sam dobio snagu, jer je ruka Gospoda, mog Boga, bila nada mnom pa sam okupio Izraelove poglavare da pođu sa mnom.