Druga knjiga dnevnika (9. glava)

  1. Kraljica Šabe čula je za Solomonovu slavu, pa je došla da iskuša Solomona teškim pitanjima. Ona je došla u Jerusalim s veoma velikom pratnjom, s kamilama koje su nosile balzam i donela je zlata u velikim količinama i dragog kamenja. Došavši kod Solomona, razgovarala je s njim o svemu što joj je bilo na srcu.
  2. Solomon joj je odgovorio na sva pitanja, nije bilo ničega što je Solomonu bilo sakriveno i na šta nije znao da joj odgovori.
  3. Kad je kraljica Šabe videla Solomonovu mudrost i dom koji je sagradio,
  4. kad je videla jela na njegovom stolu, njegove sluge kako sede za stolom, njegove poslužitelje koji su posluživali kod stola i njihovu odeću, njegove peharnike i njihovu odeću i žrtve paljenice koje je redovno prinosio u Gospodnjem domu, zastao joj je dah.
  5. Zato je rekla kralju: „Istina je ono što sam u svojoj zemlji čula o tebi i o tvojoj mudrosti.
  6. Ali nisam poverovala u ono što se govori dok nisam došla i videla svojim očima. I gle, ni pola mi nije bilo rečeno o tvojoj velikoj mudrosti! Ti nadmašuješ ono što sam čula o tebi.
  7. Srećni su tvoji ljudi i srećne su tvoje sluge koje stalno stoje pred tobom i slušaju tvoju mudrost.
  8. Neka je blagosloven Gospod, tvoj Bog, kome si toliko omileo da te je postavio na svoj presto da budeš kralj za Gospoda, svog Boga! Zato što tvoj Bog voli Izrael i želi da ga održi doveka, zato te je postavio za kralja da sudiš i sprovodiš pravdu.“
  9. Zatim je dala kralju sto dvadeset talanata zlata, balzama u velikim količinama i dragog kamenja. Nikada više nije doneto toliko balzama koliko je kraljica Šabe dala kralju Solomonu.
  10. Pored toga, Hiramove i Solomonove sluge, koje su donosile zlato iz Ofira, donosili su i algumovog drveta i skupocenog kamenja.
  11. Kralj je od algumovog drveta načinio stepenice u Gospodnjem domu i u kraljevskom dvoru, kao i harfe i druge žičane instrumente za pevače. Nikada ranije nije se tako nešto videlo u Judinoj zemlji.
  12. Kralj Solomon je dao kraljici Šabe sve što je poželela i zatražila, više od onoga što je ona donela kralju. Zatim su ona i njene sluge otišli i vratili se u svoju zemlju.
  13. Težina zlata koje je svake godine stizalo Solomonu iznosila je šesto šezdeset i šest talanata,
  14. ne računajući prihod od putujućih trgovaca i od ostalih trgovaca, ni zlato ni srebro koje su svi arapski kraljevi i namesnici zemlje donosili Solomonu.
  15. Kralj Solomon je načinio dvesta velikih štitova od legure zlata (svaki štit je obložio sa šesto sikala zlata)
  16. i trista malih štitova od legure zlata (svaki štit je obložio sa tri mine zlata). Zatim ih je kralj stavio u dom nazvan Lebanonska šuma.
  17. Kralj je napravio i veliki presto od slonovače i obložio ga čistim zlatom.
  18. Do prestola je vodilo šest stepenica, a podnožje od zlata bilo je sastavljeno s prestolom. S obe strane sedišta bili su nasloni za ruke, a dva lava stajala su pored tih naslona.
  19. Dvanaest lavova stajalo je s obe strane tih šest stepenica. Tako nešto nije bilo napravljeno ni u jednom drugom kraljevstvu.
  20. Sve čaše iz kojih je pio kralj Solomon bile su od zlata i sve posude u domu nazvanom Lebanonska šuma bile su od čistog zlata. Ništa nije bilo od srebra, jer se ono u Solomonovo vreme smatralo bezvrednim.
  21. Brodovi koji su pripadali kralju plovili su u Tarsis sa Hiramovim slugama i svake treće godine tarsiski brodovi dovozili su zlato, srebro, slonovaču, majmune i paunove.
  22. Tako je kralj Solomon po bogatstvu i mudrosti bio veći od svih drugih kraljeva na zemlji.
  23. Kraljevi iz svih zemalja želeli su da vide Solomona i da čuju njegovu mudrost koju mu je Bog stavio u srce.
  24. Svake godine donosili su svaki svoj dar, predmete od srebra i predmete od zlata, haljine, oružje, balzam, konje i mazge.
  25. Solomon je imao četiri hiljade štala za konje, bojna kola i dvanaest hiljada konjanika. Rasporedio ih je po gradovima u kojima je držao kola i kod sebe u Jerusalimu.
  26. Vladao je nad svim kraljevima od reke do filistejske zemlje i do egipatske granice.
  27. Kralj je učinio da u Jerusalimu srebra bude toliko mnogo kao kamenja, a kedrovine kao divljih smokava u Šefeli.
  28. Solomonu su dovodili konje iz Egipta i iz svih drugih zemalja.
  29. Ostala Solomonova dela, od početka do kraja, zar nisu zapisana u zapisima proroka Natana, u proročanstvu Ahije iz Šiloha i u zapisu o vizijama videoca Ida o Jeroboamu, Nebatovom sinu?
  30. Solomon je četrdeset godina vladao u Jerusalimu nad celim Izraelom.
  31. Zatim je Solomon počinuo kod svojih praočeva. Sahranili su ga u gradu njegovog oca Davida. Umesto njega vladao je njegov sin Roboam.