Prva knjiga o kraljevima (10. glava)

  1. Kraljica Šabe* je čula za Solomonovu slavu, koju je stekao zbog Gospodnjeg imena, i zato je došla da ga iskuša teškim pitanjima.

    * Južno-arabijsko kraljevstvo, na području današnjeg Jemena.

  2. Ona je došla u Jerusalim s veoma velikom pratnjom, s kamilama koje su nosile balzam, i donela je zlata u velikim količinama i dragog kamenja. Došavši kod Solomona, razgovarala je s njim o svemu što joj je bilo na srcu.
  3. Solomon joj je odgovorio na sva pitanja. Nije bilo ničega što je kralju bilo sakriveno i na šta nije znao da joj odgovori.
  4. Kad je kraljica Šabe videla svu Solomonovu mudrost i dom koji je sagradio,
  5. kad je videla jela na njegovom stolu, njegove sluge kako sede za stolom, njegove poslužitelje koji su posluživali kod stola i njihovu odeću, njegovo piće i žrtve paljenice koje je prinosio u Gospodnjem domu, zastao joj je dah.
  6. Zato je rekla kralju: „Istina je ono što sam u svojoj zemlji čula o tebi i o tvojoj mudrosti.
  7. Ali nisam poverovala u ono što se govori dok nisam došla i videla svojim očima. I gle, ni pola mi nije bilo rečeno! Tvoja mudrost i blagostanje nadmašuju ono što sam čula o tebi.
  8. Srećni su tvoji ljudi i srećne su tvoje sluge koje stalno stoje pred tobom i slušaju tvoju mudrost.
  9. Neka je blagosloven Gospod, tvoj Bog, kome si toliko omileo da te je postavio na Izraelov presto. Zbog večne ljubavi kojom voli Izrael, Gospod te je postavio za kralja da sudiš i deliš pravdu.“
  10. Zatim je dala kralju sto dvadeset talanata zlata, balzama u velikim količinama i dragog kamenja. Nikada više nije bilo doneseno toliko balzama koliko je kraljica Šabe dala kralju Solomonu.
  11. Hiramovi brodovi koji su dovozili zlato iz Ofira, donosili su iz Ofira i veoma mnogo algumovog drveta i skupocenog kamenja.
  12. Kralj je od algumovog drveta načinio podupirače u Gospodnjem domu i u kraljevom dvoru, kao i harfe i druge žičane instrumente za pevače. Nikada više nije bilo doneseno niti se videlo toliko algumovog drveta do današnjeg dana.
  13. Kralj Solomon je dao kraljici Šabe sve što je poželela i zatražila, pored onoga što joj je on, kralj Solomon, dao zato što je bio darežljive ruke. Zatim su ona i njene sluge otišli i vratili se u svoju zemlju.
  14. Težina zlata koje je svake godine stizalo Solomonu iznosila je šesto šezdeset i šest talanata,*

    * Nešto manje od 23 tone. Vidi dodatak na kraju knjige.

  15. ne računajući prihod od putujućih trgovaca i od ostalih trgovaca, ni ono što je pristizalo od svih arapskih kraljeva i namesnika zemlje.
  16. Kralj Solomon je načinio dvesta velikih štitova od legure zlata (svaki štit je obložio sa šesto sikala* zlata)

    * Sikal iznosi 11,4 grama.

  17. i trista malih štitova od legure zlata (svaki štit je obložio sa tri mine* zlata). Zatim ih je kralj stavio u dom nazvan Lebanonska šuma.

    * Mina iznosi 50 sikala ili 570 grama.

  18. Kralj je napravio i veliki presto od slonovače i obložio ga suvim zlatom.
  19. Do prestola je vodilo šest stepenica, a sa zadnje strane iznad prestola nalazio se okrugli baldahin. S obe strane sedišta bili su nasloni za ruke, a dva lava stajala su pored tih naslona.
  20. Dvanaest lavova stajalo je s obe strane tih šest stepenica. Tako nešto nije bilo napravljeno ni u jednom drugom kraljevstvu.
  21. Sve čaše iz kojih je pio kralj Solomon bile su od zlata i sve posude u domu nazvanom Lebanonska šuma bile su od čistog zlata. Ništa nije bilo od srebra, jer se ono u Solomonovo vreme smatralo bezvrednim.
  22. Kralj je osim Hiramovih brodova na moru imao i tarsiske brodove. Svake treće godine tarsiski brodovi dovozili su zlato, srebro, slonovaču, majmune i paunove.
  23. Tako je kralj Solomon po bogatstvu i mudrosti bio veći od svih drugih kraljeva na zemlji.
  24. Ljudi iz svih zemalja želeli su da vide Solomona i da čuju njegovu mudrost koju mu je Bog stavio u srce.
  25. Svake godine donosili su svaki svoj dar, predmete od srebra i predmete od zlata, haljine, oružje, balzam, konje i mazge.
  26. Solomon je sakupio i mnogo bojnih kola i konja. Imao je hiljadu i četiristo kola i dvanaest hiljada konja. Rasporedio ih je po gradovima u kojima je držao kola i kod sebe u Jerusalimu.
  27. Kralj je učinio da u Jerusalimu srebra bude toliko mnogo kao kamenja, a kedrovine kao divljih smokava u Šefeli.*

    * Ili „ravnici“.

  28. Solomon je uvozio konje iz Egipta. Kraljevi trgovci nabavljali su konje po određenoj ceni.
  29. Jedna kola dovezena iz Egipta koštala su šesto srebrnika, a konj sto pedeset. Preko tih trgovaca uvozili su konje i svi hetejski i sirijski kraljevi.