Prva knjiga o kraljevima (4. glava)

  1. Kralj Solomon je kraljevao nad celim Izraelom.
  2. Ovo su bili njegovi knezovi: sveštenik Azarija, Sadokov sin;
  3. pisari Elioref i Ahija, Šišini sinovi; letopisac Josafat, Ahiludov sin;
  4. Benaja, Jojadin sin, zapovedao je vojskom, a Sadok i Abijatar bili su sveštenici;
  5. Azarija, Natanov sin, bio je nad namesnicima, a Zabud, Natanov sin, bio je sveštenik i kraljev prijatelj;
  6. Ahisar je bio upravitelj dvora, a Adoniram, Avdin sin, nadgledao je one koji su bili određeni za prinudni rad.
  7. Solomon je imao dvanaest namesnika nad celim Izraelom. Oni su snabdevali hranom kralja i njegov dvor. Svaki je po mesec dana u godini bio zadužen za snabdevanje hranom.
  8. Ovo su njihova imena: Hurov sin u brdovitom području Jefrema;
  9. Dekerov sin u Makasu, Šalvimu, Bet-Šemešu i Elon-Bet-Ananu;
  10. Esedov sin u Aruvotu (pod njim su bili Sohot i sva Heferova zemlja);
  11. Abinadavov sin u planinskom kraju blizu Dora (on se oženio Tafatom, Solomonovom kćeri);
  12. Bana, Ahiludov sin, u Tanahu, u Megidu i u celom Bet-Sanu koji se nalazi pored Sartana ispod Jezraela, od Bet-Sana do Abel-Meola i do jokmeamskog kraja;
  13. Geberov sin u Ramotu u Giladu (pod njim su bila sela u Giladu u kojima su ljudi živeli pod šatorima, a koja je osvojio Jair, Manasijin sin; pod njim je bilo i argovsko područje u Bašanu: šezdeset velikih gradova sa zidinama i bakarnim prevornicama);
  14. Ahinadav, Idov sin, u Mahanaimu;
  15. Ahimas u Neftalimu (i on je uzeo za ženu jednu Solomonovu kćer, Bašematu);
  16. Bana, Husajev sin, u Asiru i Alotu;
  17. Josafat, Farujin sin, u Isaharu;
  18. Šimej, Elahov sin, u Benjaminu;
  19. Geber, Urijev sin, u giladskoj zemlji, u zemlji amorejskog kralja Sihona, i bašanskog kralja Oga. Jedan namesnik bio je nad svim ostalim namesnicima u zemlji.
  20. Naroda u Judi i u Izraelu bilo je mnogo, kao što ima mnogo peska na morskoj obali. Jeli su, pili i veselili se.
  21. Solomon je vladao nad svim kraljevstvima od reke do filistejske zemlje i do egipatske granice. Ta kraljevstva donosila su darove i služila Solomonu sve dok je bio živ.
  22. Solomonu je za hranu svakog dana trebalo trideset kora* finog brašna i šezdeset kora običnog brašna,

    * Kor iznosi 220 litara. Vidi Ezekiel 45:12 i dodatak na kraju knjige.

  23. deset ugojenih goveda, dvadeset goveda s paše i sto ovaca, osim jelena, gazela, srndaća i ugojenih ptica.
  24. On je vladao nad svom zemljom s ove strane reke [Eufrata], od Tapse do Gaze, nad svim kraljevima s ove strane reke, i mir je vladao u svoj njegovoj zemlji, svuda unaokolo.
  25. Juda i Izrael živeli su spokojno, svako pod svojom lozom i pod svojom smokvom, od Dana do Beršebe, sve dok je Solomon bio živ.
  26. Solomon je imao četrdeset hiljada štala za konje* koje je uprezao u svoja kola, i imao je dvanaest hiljada konjanika.

    * U 2. Dnevnika 9:25 stoji podatak da je Solomon imao 4.000 štala, ali pošto se u ovom retku pominju bojna kola koja su u drevnim vremenima obično imala deset konja i deset ljudi po kolima (vidi: 2. Samuelova 10:18 i 1. Dnevnika 19:18), najverovatnije je Solomon imao 4.000 štala od kojih je svaka bila podeljena na deset zasebnih pregrada za konje.

  27. Spomenuti namesnici snabdevali su hranom kralja Solomona i sve koji su dolazili da jedu za stolom kralja Solomona, i to svaki u mesecu za koji je bio zadužen. Nisu dozvolili da bilo šta nedostaje.
  28. Ječam i slamu za konje i za konjske zaprege donosili su gde god je bilo potrebno, svaki kako mu je bilo određeno.
  29. Bog je Solomonu dao veliku mudrost i razboritost, i dao mu je srce puno razuma, kao što ima puno peska na morskoj obali.
  30. Solomonova mudrost bila je veća od mudrosti svih ljudi na Istoku i od sve egipatske mudrosti.
  31. Bio je mudriji od svih ljudi, od Etana Ezraita, od Emana, Halhola i Darde, Maolovih sinova. I razglasi se karakter njegov među svim okolnim narodima.
  32. Izgovorio je tri hiljade poslovica, i sastavio je hiljadu i pet pesama.
  33. Govorio je o drveću, od kedra na Lebanonu do isopa koji niče iz zidova. Govorio je o zverima, o stvorenjima koja lete, o onima što se miču po zemlji i o ribama.
  34. Iz svih naroda dolazili su ljudi da čuju Solomonovu mudrost, ljudi koje su slali svi kraljevi na zemlji koji su čuli za njegovu mudrost.