Izreke Solomonove (12. glava)

  1. Ko voli opomene, voli znanje, a ko mrzi ukor, nerazuman je.
  2. Dobar čovek stiče naklonost kod Gospoda, a čoveka koji ima zle zamisli on osuđuje.
  3. Zloćom se nijedan čovek neće utvrditi, a koren pravednih neće se poljuljati.
  4. Vrsna je žena kruna mužu svom, a koja sramotno postupa, ona mu je kao trulež u kostima.
  5. Misli su pravednih ispravne, a savet je zlih prevaran.
  6. Reči su zlih vrebanje na krv, a čestite izbavljaju usta njihova.
  7. Obaraju se zli i nema ih više, a kuća pravednih čvrsto stoji.
  8. Čoveka hvale zbog mudrosti usta njegovih, a ko je izopačen u srcu, zaslužuje prezir.
  9. Bolje je biti neugledan, a imati slugu, nego uzvisivati samog sebe, a nemati hleba.
  10. Pravednik se brine za dušu životinje svoje, a milosrđe zlih zapravo je okrutnost.
  11. Ko obrađuje svoju zemlju, nasitiće se hleba, a ko trči za onim što je bezvredno, nerazuman je.
  12. Zao čovek želi plen iz mreže pokvarenih ljudi, a koren pravednih donosi plod.
  13. Prestupom usana svojih zli se hvata u zamku, a pravednik se izbavlja iz nevolje.
  14. Od ploda usta svojih čovek se siti dobrom, i što čovek svojim rukama učini, to će mu se vratiti.
  15. Ludom se čoveku čini da je njegov put ispravan, a ko sluša savet, mudar je.
  16. Bezumnik odmah otkriva svoj gnev, a pametan pokriva sramotu.
  17. Ko govori reči istinite, govori ono što je pravedno, a lažan svedok govori prevaru.
  18. Neko ko nepromišljeno govori kao da mačem probada, a jezik je mudrih lek.
  19. Istinite usne biće utvrđene zauvek, a lažljiv jezik biće samo za tren.
  20. Prevara je u srcu onih koji smišljaju zlo, a koji unapređuju mir, imaju radost.
  21. Pravednika ne snalazi nikakvo zlo, a zli imaju mnoge nevolje.
  22. Lažljive su usne odvratne Gospodu, a oni koji postupaju verno donose mu radost.
  23. Pametan čovek krije svoje znanje, a srce bezumnih razglašava ludost svoju.
  24. Ruka marljivih ljudi vlada, a lenja ruka vodi u ropstvo.
  25. Od brige čoveku srce klone, a dobra reč ga razveseli.
  26. Pravednik pregleda pašnjake svoje, a zle put njihov navodi da lutaju.
  27. Lenjošću se divljač ne isteruje, a marljivost je čoveku dragoceno blago.
  28. Na stazi pravednosti nalazi se život, i ko njenim putem ide izbeći će smrt.