Jevanđelje po Luki (12. glava)

  1. U međuvremenu se skupilo toliko mnogo naroda, na hiljade ljudi, da su gazili jedni druge. Isus se najpre obratio svojim učenicima: „Čuvajte se kvasca farisejskog, to jest licemerja.
  2. Ništa nije sakriveno što se neće otkriti ni tajno što se neće saznati.
  3. Prema tome, ono što kažete u tami čuće se na svetlosti, i ono što šapućete u najskrovitijim sobama, propovedaće se s krovova.
  4. Prijatelji moji, kažem vam, ne bojte se onih koji ubijaju telo, a posle toga ništa više ne mogu da učine.
  5. Reći ću vam koga se treba bojati: Bojte se onoga koji, pošto ubije, ima vlast da baci u gehenu ognjenu. Da, kažem vam, njega se bojte.
  6. Zar se pet vrabaca ne prodaju za dva novčića?* Ipak, nijedan od njih nije zaboravljen pred Bogom.

    * Doslovno: „za dva asa“. As je bio šesnaesti deo denara. Vidi dodatak na kraju knjige.

  7. A vama su i sve vlasi na glavi izbrojane. Ne bojte se, vi ste vredniji od mnogo vrabaca.
  8. Kažem vam, svako ko prizna mene pred ljudima, i Sin čovečiji priznaće njega pred anđelima Božjim.
  9. Ali ko se odrekne mene pred ljudima, njega ću se i ja odreći pred Božjim anđelima.
  10. Svakome ko kaže reč protiv Sina čovečijeg biće oprošteno, ali onome ko huli na Duha svetog neće biti oprošteno.
  11. Kad vas dovedu na saslušanje i pred poglavarstva i vlasti, ne brinite se kako ćete se braniti ili šta ćete reći,
  12. jer će vas sveti Duh u tom času poučiti šta treba da kažete.“
  13. Tada mu je jedan čovek iz naroda rekao: „Učitelju, reci mom bratu da podeli sa mnom nasledstvo.“
  14. A on mu je rekao: „Čoveče, ko je mene postavio da sudim ili delim među vama?“
  15. Zatim im je rekao: „Budite oprezni, čuvajte se svakog lakomstva, jer čak i kad neko ima obilje, njegov život ne proizlazi iz onoga što ima.“
  16. Tada im je ispričao jedno poređenje: „Jednom bogatom čoveku zemlja je dobro rodila,
  17. pa je razmišljao u sebi: ‘Šta da radim? Nemam gde da skupim svoju letinu.’
  18. I rekao je: ‘Ovako ću učiniti: Srušiću svoje žitnice i sagradiću veće, pa ću tamo skupiti sve svoje žito i sva svoja dobra.
  19. I reći ću sebi: ‘Imaš mnogo dobara na zalihi za mnogo godina. Počivaj, jedi, pij, uživaj.’
  20. Ali Bog mu reče: ‘Bezumniče, ove noći tražiće se tvoja duša od tebe. Ko će onda imati ono što si skupio?’
  21. Tako prolazi onaj ko skuplja blago za sebe, a nije bogat u Bogu.“
  22. Tada je rekao svojim učenicima: „Zato vam kažem: ne brinite se za svoj život, šta ćete jesti, ili za svoje telo, šta ćete obući.
  23. Jer život je vredniji od hrane i telo od odeće.
  24. Pogledajte kako gavrani ne seju niti žanju, nemaju spremišta ni žitnice, a ipak ih Bog hrani. A koliko ste vi vredniji od ptica!
  25. Ko od vas brinući se može dodati jedan lakat svom rastu?
  26. Dakle, ako ne možete ni to najmanje, zašto se onda brinete za ostalo?
  27. Pogledajte ljiljane kako rastu. Ne muče se niti predu, ali kažem vam, ni Solomon u svoj svojoj slavi nije bio odeven kao jedan od njih.
  28. A ako Bog tako odeva poljsko rastinje, koje danas jeste, a sutra se baca u peć, koliko će pre odenuti vas, maloverni!
  29. Zato ne tražite šta ćete jesti i šta ćete piti i ne brinite se!
  30. Jer su svim tim zaokupljeni neznabošci ovoga sveta, ali vaš Otac zna da vam sve to treba.
  31. Nego, tražite kraljevstvo Božje, a ovo će vam se dodati.
  32. Ne boj se, malo stado, jer je volja vašeg Oca da vam da kraljevstvo.
  33. Prodajte ono što imate i novac dajte kao milostinju. Načinite sebi kese za novac koje se neće istrošiti, neiscrpno blago na nebesima, gde se lopov ne približava niti moljac nagriza.
  34. Jer gde je vaše blago, tamo će biti i vaše srce.
  35. Neka vam bedra budu opasana i svetiljke upaljene.
  36. I budite kao oni koji čekaju svog gospodara kad se vraća sa svadbe, da mu odmah otvore kad stigne i pokuca.
  37. Srećni su one sluge koje gospodar, kad stigne, nađe da bde! Zaista, kažem vam, on će podviti rubove svoje haljine, postaviće ih za sto, pa će prići i služiće ih.
  38. I ako stigne u drugoj straži,* ili čak u trećoj, i nađe ih tako, srećni su!

    * „Uveče“ – prva straža u grčkoj i rimskoj podeli noći, od zalaska sunca do oko 21 sat. „Ponoć“ – druga straža, od oko 21 sat do ponoći. „Kad se oglase petlovi“ – treća straža, od ponoći do oko 3 sata. „Rano ujutru“ – četvrta straža, od oko 3 sata do izlaska sunca.

  39. Ali ovo znajte, kad bi domaćin znao u koji će čas doći lopov, bdeo bi i ne bi dozvolio da mu provali u kuću.
  40. Tako i vi budite spremni, jer Sin čovečiji dolazi u čas kad se ne nadate.“
  41. Tada je Petar upitao: „Gospode, govoriš li ovo poređenje samo nama ili svima?“
  42. A Gospod je odgovorio: „Ko je dakle verni i razboriti nastojnik koga će njegov gospodar postaviti nad svojim domom da im daje hranu u pravo vreme?
  43. Srećan je taj sluga, ako ga njegov gospodar, kad dođe, nađe da radi tako!
  44. Zaista, kažem vam, postaviće ga nad svim svojim imanjem.
  45. Ali ako bi taj sluga u svom srcu rekao: ‘Moj gospodar kasni s dolaskom,’ pa bi počeo da tuče sluge i sluškinje i da jede, pije i opija se,
  46. gospodar tog sluge doći će u dan kad ga ne očekuje i u čas koji ne zna odvojiće ga i odrediće mu udeo sa nevernima.
  47. Tada će onaj sluga koji je razumeo volju svog gospodara, ali se nije pripremio niti je učinio po njegovoj volji, dobiti mnogo udaraca.
  48. A onaj koji nije razumeo, pa je uradio nešto što zaslužuje udarce, dobiće ih malo. Od svakoga kome je mnogo dato, mnogo će se i tražiti. Kome je mnogo povereno, od njega će se više tražiti.
  49. Došao sam da zapalim vatru na zemlji, i šta da još poželim kad je već zapaljena?
  50. Jer postoji krštenje kojim treba da se krstim i tako mi je teško dok se to ne završi!
  51. Mislite li da sam došao da donesem mir na zemlju? Nipošto, kažem vam, nego razdor.
  52. Jer će od sada petoro u jednoj kući biti razdeljeno: troje protiv dvoje i dvoje protiv troje.
  53. Biće razdeljeni: otac protiv sina i sin protiv oca, majka protiv kćeri i kći protiv majke, svekrva protiv snahe i snaha protiv svekrve.“
  54. Zatim se obratio mnoštvu: „Kad vidite da se oblak diže na zapadu, odmah kažete: ‘Dolazi oluja.’ I bude tako.
  55. A kad vidite da duva južni vetar, kažete: ‘Biće vrućine.’ I bude tako.
  56. Licemeri, znate da tumačite izgled zemlje i neba. Kako onda ne znate da protumačite ovo vreme?
  57. Zašto sami ne prosudite šta je pravedno?
  58. Na primer, kad s onim ko te tuži ideš pred poglavara, trudi se dok si još na putu da rešiš spor s njim, da te ne odvede pred sudiju, sudija te preda stražaru, a stražar te baci u zatvor.
  59. Kažem ti, nećeš odande izaći dok ne isplatiš i poslednji novčić.“*

    * Doslovno: „i poslednju leptu“. Lepta (lepton) bila je jevrejski bakarni ili bronzani novčić najmanje vrednosti. Vidi dodatak na kraju knjige.