Jevanđelje po Marku (11. glava)

  1. Kad su se približili Jerusalimu, Betfagi i Betaniji na Maslinskoj gori, poslao je dvojicu svojih učenika
  2. i rekao im: „Idite u selo koje vidite pred sobom. Čim uđete u njega naći ćete privezano magare na kome još niko nije sedeo. Odvežite ga i dovedite.
  3. Ako vam neko kaže: ‘Zašto to radite?,’ recite: ‘Gospodu treba, i odmah će ga vratiti.’“
  4. Tako su otišli i našli magare privezano kod vrata, napolju na ulici, i odvezali su ga.
  5. Neki od onih što su tamo stajali upitali su ih: „Zašto odvezujete magare?“
  6. Oni su im odgovorili onako kako im je Isus rekao. I pustili su ih da idu.
  7. I doveli su Isusu magare, stavili na njega svoje haljine, i on je seo na njega.
  8. Mnogi su prostirali svoje haljine po putu, a drugi su uzeli zelene grane koje su nasekli u poljima.
  9. Oni koji su išli pred njim i oni koji su išli za njim vikali su: „Spasi nas, molimo te!* Blagosloven onaj koji dolazi u ime Gospodnje!

    * „Hosana“ na hebrejskom.

  10. Blagosloveno kraljevstvo našeg oca Davida koje dolazi u ime Gospodnje! Spasi nas, molimo tebe koji si na visinama!“
  11. I ušao je u Jerusalim i otišao u hram. Razgledao je sve uokolo, i pošto je već bilo kasno, otišao je u Betaniju s dvanaestoricom.
  12. Sutradan, kad su izašli iz Betanije, ogladneo je.
  13. Izdaleka je ugledao smokvu koja je imala lišće, i otišao je da vidi može li se na njoj nešto naći. Ali kad je došao do nje, nije našao ništa sem lišća, jer nije bilo vreme smokvama.
  14. Tada joj je rekao: „Neka niko više nikada ne jede ploda s tebe.“* A njegovi učenici su slušali.

    * Ref. Matej 21:18-22. Uporedi sa Mihej 7:1; Jeremija 8:13; 29:17; Osija 9:10; Joel 1:7.

  15. Došli su u Jerusalim. Tamo je ušao u hram i počeo da isteruje one koji su prodavali i kupovali u hramu, i isprevrtao je stolove menjačima novca i klupe onima koji su prodavali golubove.
  16. I nikome nije dozvolio da pronese bilo kakvu stvar kroz hram.*

    * Na grčkom originalu se koristi izraz „svetinja“, što ukazuje na duhovni značaj iznad materijalnog. Isus je takođe koristio taj izraz.

  17. Poučavao je narod i govorio: „Zar nije pisano: ‘Moj dom zvaće se dom molitve za sve narode?’* A vi ste od njega napravili razbojničku pećinu.“

    * Vidi: Jeremija 7:11.

  18. To su čuli sveštenički glavari i pismoznalci i tražili su priliku da ga pogube, jer su ga se bojali, pošto je sav narod bio zadivljen njegovim učenjem.
  19. Uveče su izašli iz grada kao i obično.
  20. A kad su rano ujutru prolazili, videli su da se smokva osušila do korena.
  21. Petar se setio Isusovih reči, pa mu je rekao: „Učitelju, pogledaj, osušila se ona smokva koju si prokleo.“
  22. I odgovarajući Isus im reče: „Ako imate veru od Boga,
  23. zaista, kažem vam, ko kaže ovoj gori: ‘Digni se i baci se u more,’ i ne posumnja u svom srcu, nego veruje da će se dogoditi ono što kaže, biće mu tako.
  24. Zato vam kažem: Sve ono za šta se molite i što tražite, verujte da ste već dobili, i imaćete to.
  25. I kad stojite i molite se, oprostite sve što imate protiv nekoga, da bi i vaš Otac koji je na nebesima oprostio vama vaše prestupe.
  26. Ali ako vi drugima ne opraštate, ni vaš Otac koji je na nebesima neće vama oprostiti vaše prestupe.“
  27. Opet su došli u Jerusalim. I dok je išao po hramu, prišli su mu sveštenički glavari, pismoznalci i starešine
  28. i upitali su ga: „Kojom vlašću to činiš? Ko ti je dao tu vlast da to činiš?“
  29. Isus im je rekao: „Nešto ću vas pitati. Odgovorite mi, pa ću i ja vama reći kojom vlašću ovo činim.
  30. Da li je krštenje kojim je Jovan krstio bilo s neba ili od ljudi? Odgovorite mi.“
  31. A oni su rasuđivali među sobom: „Ako kažemo: ‘S neba,’ reći će: ‘Zašto mu onda niste verovali?’
  32. Ali ako kažemo: ‘Od ljudi’,“ bojali su se naroda, jer su svi smatrali da je Jovan zaista bio prorok.
  33. I odgovorili su Isusu: „Ne znamo.“ A Isus im je rekao: „Ni ja vama neću reći kojom vlašću ovo činim.“