- Posle ovih događaja javili su Josifu: „Tvoj otac je sve slabiji.“ Tada je on sa sobom poveo svoja dva sina, Manasiju i Jefrema.
- Zatim su javili Jakovu: „Došao je tvoj sin Josif.“ A Izrael je skupio snagu i seo na postelju.
- Jakov je rekao Josifu:„Bog Svemoćni pojavio mi se u Luzu u hananskoj zemlji da me blagoslovi.
- Tada mi je rekao: ‘Učiniću te plodnim i umnožiću te, i od tebe ću načiniti velik narod, i tvom potomstvu nakon tebe daću ovu zemlju kao trajno vlasništvo.’
- A sada, tvoja dva sina koja su ti se rodila u egipatskoj zemlji pre nego što sam došao kod tebe u Egipat, neka budu moji. Jefrem i Manasija neka budu moji kao Ruben i Simeon.
- A potomstvo koje ćeš imati posle njih neka bude tvoje. Po imenima svoje braće zvaće se na nasledstvu svome.
- Kad sam se vraćao iz Padana, umrla mi je Rahela u hananskoj zemlji dok smo još bili na putu, kad je ostao još dobar deo puta do Efrate, pa sam je sahranio na putu za Efratu, to jest Betlehem.“
- Tada je Izrael ugledao Josifove sinove i upitao je: „Ko su ovi?“
- Josif odgovori svom ocu: „To su moji sinovi koje mi je Bog ovde dao.“ Tada on reče: „Molim te, dovedi ih da ih blagoslovim.“
- Izraelu su oči oslabile od starosti, pa nije dobro video. Zato mu ih je Josif doveo, a on ih je poljubio i zagrlio.
- Zatim Izrael reče Josifu: „Nisam se nadao da ću videti tvoje lice, a evo, Bog mi je dao da vidim i tvoje potomstvo.“
- Posle toga, Josif ih je odmakao od njegovih kolena i poklonio se licem do zemlje.
- Zatim je Josif uzeo obojicu, Jefrema desnom rukom tako da je Izraelu bio s leve strane, a Manasiju levom rukom tako da je Izraelu bio s desne strane, i doveo ih bliže njemu.
- Izrael je ispružio desnu ruku i stavio je na Jefremovu glavu, iako je bio mlađi, a levu ruku na Manasijinu glavu. Namerno je tako položio ruke, premda je Manasija bio prvenac.
- On je blagoslovio Josifa i rekao: „Bog kome su služili očevi moji Abram i Isak, Bog koji je bio moj pastir celog života pa sve do danas,
- anđeo koji me je izbavljao iz svake nevolje, neka blagoslovi ove dečake, da se kroz njih moje ime može prizivati i ime mojih očeva, Abrama i Isaka, i da na zemlji postanu mnogobrojni.“
- Kada je Josif video da je njegov otac desnu ruku stavio na Jefremovu glavu, to mu se nije dopalo, pa je pokušao da očevu ruku premesti s Jefremove glave na Manasijinu.
- Zato je Josif rekao svom ocu: „Ne tako, oče, jer ovaj je prvenac. Desnu ruku stavi na njegovu glavu.“
- Ali otac to nije hteo, nego je rekao: „Znam, sine, znam. I od njega će postati narod i on će biti velik. Ali ipak će njegov mlađi brat biti veći od njega i njegovo potomstvo biće brojno poput velikog naroda.“
- Tog dana ih je blagoslovio rečima: „Neka se tvojim imenom u Izraelu izriče blagoslov rečima: ‘Neka te Bog učini poput Jefrema i Manasije.’“ Tako je postavio Jefrema ispred Manasije.
- Zatim je Izrael rekao Josifu: „Ja ću uskoro umreti, ali Bog će biti s vama i vratiće vas u zemlju vaših praočeva.
- Dajem ti jedan deo zemlje više nego tvojoj braći, deo koji sam iz ruke Amoreja uzeo svojim mačem i svojim lukom.“